Čovjek samim svojim postojanjem utječe na okoliš, prilagođavajući ga svojim potrebama. Upravo aktivnostima kojima zadovoljava svoje potrebe, čovjek utječe na okoliš i njegovo zagađenje. Povijesno gledajući, može se vidjeti kako je čovjek bio zaokupljen tehnološkim napretkom i povećanjem svog osobnog standarda. Gledajući sebe, čovjek je zanemario utjecaj na okoliš. Tako se u prošlosti uvelike zagadio zrak, atmosfera i voda, te su se smanjila šumovita područja. Upravo taj civilizacijski napredak je u jednu ruku donio napredak, a u drugu ruku može se reći kako je taj napredak uvelike zagadio okoliš te bi to moglo dovesti i do uništenja same civilizacije. Unazad nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš pa zbog toga i sve više organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš. Rezultat toga je vođenje sustava za upravljanje okolišem kako bi se mogli kontrolirati ti utjecaji. Osim sustava za upravljanje okolišem javlja se i koncept održivog razvoja. O konceptu održivog razvoja prvi puta se počinje se pisati osamdesetih godina 20. stoljeća u studiji “Naša zajednička budućnost“, koja je rezultat rada Komisije Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj. Najčešća definicija održivog razvoja je da je to razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja da zadovolje svoje potrebe. Istra kao županija predstavlja modernu i gospodarski konkurentnu regiju Hrvatske, koja se može pohvaliti prepoznatljivom prirodnom i kulturnom baštinom, te visokim društvenim standardom koji se nalazi u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja. Glavni strateški cilj Istre je uravnotežen i održivi razvoj.