Jedan od selektivnih oblika turizma koji se ubrzano razvija zadnjih pedesetak godina i koji ima značajne efekte za gospodarstvo država je lovni turizam. Specifičnost i glavno obilježje lovnog turizma, koji ga čine posebnim i drugačijim u odnosu na druge oblike selektivnog turizma, se nalazi u činjenici da je u središtu ponude i potražnje divlja životinja, odnosno divljač namijenjena odstrelu. Struktura i kvaliteta potražnje i ponude u ovoj vrsti turizma se zasniva na specifičnim potrebama lovca-turista koji uz lov i/ili promatranje divljači želi aktivan odmor i rekreaciju, boravak u zdravom prirodnom okruženju, uživanje u prirodnim ljepotama odnosno egzotičnom ambijentu lovišta, dodatnim edukacijama vezanim uz lovstvo i sl. Navedeni oblik turizma karakteriziraju financijski dobro situirani klijenti jer je lovni turizam jedan od ekskluzivnijih oblika turizma. Troškovi koje uključuje lovni turizam su troškovi posredovanja, troškovi transporta, troškovi smještaja i ishrane, troškovi cijene odstrela pojedine divljači, troškovi iznajmljivanja i/ili kupnje oružja i opreme i brojnih drugih usluga koje se pružaju turistima-lovcima za vrijeme njihovog boravka u lovištu i samog lova. U Hrvatskoj je lovni turizam važna sastavnica kontinentalnog turizma koja potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti Hrvatske i produljuje turističku sezonu u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoji tradicija organiziranog lovstva preko 120 godina, a lovišta u Hrvatskoj protežu se od nizinskih predjela prekrivenih plodnim ravnicama, bogatih šuma hrasta, bukve i kestena na obroncima planina Psunja, Papuka ili Bilogore, preko Gorskog kotara i Velebita do razvedene Jadranske obale s preko tisuću otoka. Brojne su agencije koje se danas u Hrvatskoj bave organizacijom turističkog lova i u Hrvatsku danas u lovni turizam dolaze gosti iz cijelog svijeta.