U Republici Hrvatskoj danas se ukupno nalazi više od četiri stotine zaštićenih područja, u različitim kategorijama. Od ukupno 408 zaštićenih područja, 11 je parkova prirode te 8 nacionalnih parkova. Svakim pojedinačnim nacionalnim parkom ili parkom prirode u Republici Hrvatskoj upravlja zasebna javna ustanova. Nacionalni parkovi i parkovi prirode spadaju pod državnu ovlast. U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 8 nacionalnih parkova, i to nacionalni park Brijuni, nacionalni park Kornati, nacionalni park Krka, nacionalni park Mljet, nacionalni park Paklenica, nacionalni park Plitvička jezera, nacionalni park Risnjak te nacionalni park Sjeverni Velebit, dok je 11 parkova prirode, i to park prirode Učka, park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, park prirode Lastovsko otočje, park prirode Biokovo, park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, park prirode Medvednica, park prirode Papuk, park prirode Telašćica, park prirode Velebit i park prirode Vransko jezero. Nacionalni parkovi se u najvećem dijelu financiraju iz prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama (59,2%), te iz prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihoda od donacija (35,5%), dok parkovi prirode svoje prihode ostvaruju najvećim dijelom iz nadležnog proračuna (41,2%) te pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračun (27,1%). Na temelju rezultata istraživanja dobivenih financijskom revizijom javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, jasno je vidljivo kako parkovi prirode vrše znatno veći pritisak na državni proračun od nacionalnih parkova, što ukazuje na potrebu pronalaska novih izvora financija za parkove prirode.