Svrha ovog rada je uz pomoć istraživanja mišljenja ispitanika putem anketnog upitnika odrediti općeniti stav populacije prema ideji uvođenja eura u Hrvatsku. Isto tako, pitanja su postavljena na takav način da omogućuju otkrivanje rizika uvođenja eura kako ih percipiraju građani. Anketa je provedena na uzorku od 105 ispitanika te se ispunjavala elektroničkim putem. Korištena je metodologija sastavljanja anketa koju koristi Eurobarometar uz izmjene za potrebe rada. Sastavljena je u tri dijela; prvi opisuje demografske pokazatelje ispitanika; drugi dio opisuje rizike uvođenja eura prema mišljenjima ispitanika; treći dio odnosi se na mogućnost osobne prilagodbe ispitanika uvođenju eura. Hipoteze postavljene u radu su sljedeće: H1 – Većina ispitanika se susretala ili koristila euro no ipak ne znaju osnovne pojmove vezane uz euro i Europsku monetarnu uniju; H2 – Većina ispitanika smatra kako će uvođenje eura imati negativne sociološke, ekonomske i političke utjecaje te da će biti rizično prihvatiti ga; H3 – Većina ispitanika smatra kako bi se promjeni valute dobro prilagodili; te da bi se uspjeli dovoljno dobro informirati od strane državnih institucija. U radu su predočene činjenice koje govore u korist, ali i protiv uvođenja eura. Navedeni su uvjeti koje Republika Hrvatska treba ispuniti ukoliko želi pristupiti euro-zoni te dali ih trenutno ispunjava i kolika su odstupanja od preporuka. Također, dan je osvrt na stavove članica Europske unije koje nisu u euro-zoni iz razloga jer ne zadovoljavaju uvjete konvergencije ; te iz razloga jer ne žele ući u Europsku monetarnu uniju (Velika Britanija). U radu su također spomenuti neki rizici koje su stručnjaci obrađivali, a tiču se ideje uvođenja eura u Hrvatsku. Dan je osvrt na njihova razmatranja i istraživanja. Uspoređeni su podaci ankete autora te oni prikupljeni od strane ankete Eurobarometra na istu temu za prijašnje godine. Na kraju rada su izneseni zaključci doneseni na temelju svih činjenica obrađenih u radu.