Mobing se može definirati kao štetno ponašanje koje se najčešće javlja na radnom mjestu, a čiji je temeljni cilj izazvati osjećaj straha, nesigurnosti ili nelagode kod pojedinca. Takva vrsta ponašanja je neetička i može biti usmjerena na različite načine, kao što su primjerice verbalno zlostavljanje, izoliranje, sabotiranje, izoliranje ili diskriminiranje. Posljedice zlostavljanja na radnom mjestu odnosno mobinga su značajne i u njih spadaju različiti problemi kao što su stres, anksioznost, depresija, smanjena produktivnost, povećanje stope bolovanja i odlazak zaposlenika. Osim učinaka koji su negativni za pojedinca, pojava mobinga često uzrokuje značajne financijske posljedice, zbog povećanja postotka bolovanja, smanjene kvalitete rada, povećanja rizika od tužbi od strane zaposlenika, gubitka reputacije organizacije i slično. Upravo zbog navedenih razloga, mobing se trenutno smatra jednom od najvećih prijetnji za kvalitetno upravljanje organizacijom. Bitan aspekt u radu organizacije smatra se borba protiv mobinga kojom se osigurava zdravo radno okruženje za sve zaposlenike. Ista se može provesti na različite načine, kao što su educiranje i osnaživanje djelatnika, pružanje emocionalne podrške žrtvama mobinga, sankcioniranje zlostavljača, te postavljanje preventivnih mjera koje će spriječiti ponovnu pojavu mobinga.