Hotelijerstvo zajedno s turizmom u proteklom desetljeću doživljava svoj vrhunac. Isto se ostvaruje povećanjem turističke ponude te primjenom, odnosno implementacijom standarda kvalitete u hotelsko poslovanje. Pojavom te širenjem pandemije virusa COVID-19 iz Kine, obustavlja se turizam širom svijeta. U tom periodu kreirani su testovi za utvrđivanje zaraze te cjepivo kako bi se ista spriječila i omogućilo ponovo odvijanje turizma. Međutim, to nije bilo dovoljno kako bi se u potpunosti vratilo povjerenje gostiju. Kako bi se turizam oporavio a ljudi manje podlijegali bolesti odnosno zarazi, propisuju se standardi sigurnosti i očuvanja zdravlja čovjeka. Isti se provode na razini hotelskog pouzeća, države ali i višim razinama a odnose se na goste i zaposlenike. Hotelijerstvo je, dakle, prije pandemije je doživilo svoj vrhunac. Većina kaže da je pandemija imala negativne učinke na hotelijerstvo i turizam. Međutim, pojedinci vide ovu krizu kao priliku za razvoj novog turizma, nove svijesti turista koji će više paziti na svoje zdravlje. Posljedično tome, turisti odlaze u prirodu te svoj smještaj rezerviraju u kampovima i izoliranijim destinacijama. Ključ u povratku turizma i hotelijerstva na svjetsko tržište je u standardima koji će osigurati turiste, njihovo zdravlje i boravak u destinaciji. Ono će postepeno vratiti njihovo povjerenje te proizvesti osjećaj zadovoljstva gosta što je i krajnji cilj hotelijera. U radu je analizirano pandemijsko poslovanje tri velika hotelska lanca, točnije Valamar Riviere d.d., Maistre d.d. te Plave Lagune d.d. koji su implementacijom standarda očuvanja sigurnosti i zdravlja gosta i zaposlenika vratili hrvatsko hotelijerstvo i turizam u pogon.