| Abstract | Tourism and hospitality play a vital role in the global economy due to their significant economic contribution. In Croatia, tourism accounts for 19.6% of the GDP and directly employs about 6% of the total workforce, highlighting its substantial impact on the national economy. The hotel industry, a key component of tourism, is labor-intensive, with the human factor playing a crucial role in its success. However, labor costs are among the highest expenses for hoteliers, representing a significant area for potential savings and impacting business efficiency. Consequently, the field of human resources in the tourism and hospitality industry is of great interest to both theorists and practitioners.
Absenteeism, defined as an employee's intentional or habitual absence from work, has numerous negative implications for individuals, enterprises, and society. Research has consistently shown that job attitudes play a significant role in influencing absenteeism. Studies have found that organizational commitment and job involvement are associated with absenteeism. However, while these attitudes and absenteeism are extensively researched internationally, a limited number of studies still address these topics within Croatian scientific and professional practice. Theoretical and empirical knowledge regarding the influence of managing employees' job attitudes on absenteeism is insufficiently applied in practice, neglecting a significant factor for managing organizational outcomes and success. This fact opened up a space to thoroughly investigate this issue and propose appropriate solutions. The subject of this thesis is the complex individual relationship between the two types of job attitudes – organizational commitment and job involvement – and absenteeism, as well as the interrelationship between these two attitudes. This doctoral thesis aims to enhance the understanding of absenteeism within the hotel industry, identify its causes, and explore ways to reduce absenteeism by influencing employees' job attitudes.
The research in this thesis was conducted through three research papers. The first paper involved a systematic literature review to summarize the determinants and outcomes of absenteeism. The second study provided a detailed overview of social security models in the European Union, focusing on sickness benefit schemes, and analyzed absenteeism data in the EU and Croatia, with particular attention to the hospitality industry. Using the Human Capital Approach, this study also included an analysis of absenteeism costs, specifically productivity losses due to sickness absence. The third study examined the relationship between job attitudes (organizational commitment and job involvement) and absenteeism using logistic regression and empirical data collected from a sample of 734 hotel employees in Croatia. The research revealed that absenteeism is influenced by various personal, demographic, attitudinal, health-related, organizational, and job-related determinants. The analysis of social security models in the EU regarding sickness benefits demonstrated significant variations in waiting periods, employer payment obligations, benefit amounts, and maximum duration, highlighting diverse national approaches to managing sickness absence. The analysis of absenteeism costs in Croatia indicated a significant increase in productivity losses due to sickness absence from 2018 to 2023. A primary research on a sample of employees from Croatian hotel companies thoroughly examined the relationship between job attitudes and absenteeism, showing that affective and normative commitment is negatively related to absenteeism, while no statistically significant relationships were found between continuance commitment or job involvement and absenteeism. Additionally, all dimensions of organizational commitment positively affect job involvement.
This thesis provides important insights into the causes and consequences of absenteeism in the hotel industry. It highlights the importance of managing job attitudes to reduce absenteeism and improve organizational outcomes. Moreover, the research emphasizes the need for creation of standardized methods for measuring and monitoring absenteeism data to improve comparison across countries and to develop effective policies for its decrease.
Future studies should examine absenteeism in other sectors to understand its varying costs and aspects. Also, future research might use company-registered absenteeism data to avoid potential biases. In addition, investigating a broader range of job attitudes can help identify which attitudes most influence absenteeism. Finally, future research should focus on developing and testing interventions aimed at reducing absenteeism. Programs such as wellness initiatives, flexible work arrangements, employee assistance programs, and targeted support mechanisms for high-risk groups should be explored further. |
| Abstract (croatian) | Turizam i ugostiteljstvo igraju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji zbog svojih značajnih ekonomskih doprinosa. U Hrvatskoj, turizam čini 19,6% BDP-a i izravno zapošljava oko 6% ukupne radne snage, što naglašava njegov značajan utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Hotelska industrija, ključna komponenta turizma, radno je intenzivna, a ljudski faktor igra ključnu ulogu u njenom uspjehu. Međutim, troškovi rada među najvećim su troškovima za hotelijere, predstavljajući značajno područje za potencijalne uštede i utječući na poslovnu učinkovitost. Posljedično, područje ljudskih resursa u turizmu i ugostiteljstvu od velikog je interesa za teoretičare i praktičare.
Apsentizam, definiran kao izostajanje zaposlenika s posla s namjerom ili povodom, ima brojne negativne implikacije za pojedince, poduzeća i društvo. Istraživanja su pokazala da stavovi prema radu igraju značajnu ulogu u utjecaju na apsentizam. Studije su pokazale da su odanost organizaciji (organizational commitment) i zaokupljenost poslom (job involvement) povezani s apsentizmom. Međutim, iako se ovi stavovi i apsentizam opsežno istražuju na međunarodnoj razini, još uvijek postoji ograničen broj studija koje se bave ovim temama unutar hrvatske znanstvene i stručne prakse. Teorijsko i empirijsko znanje o utjecaju upravljanja stavovima zaposlenika na apsentizam nedovoljno je primijenjeno u praksi, zanemarujući značajan faktor za upravljanje organizacijskim ishodima i uspjehom. Ova činjenica također je otvorila prostor za temeljito istraživanje ovog pitanja i predlaganje odgovarajućih rješenja. Predmet ove disertacije je kompleksan pojedinačni odnos između dvije vrste stavova prema radu – odanosti organizaciji i zaokupljenosti poslom – i apsentizma, kao i međusobni odnos između tih dvaju stavova. Svrha ove doktorske disertacije je unaprijediti shvaćanje o apsentizmu u hotelskoj industriji kao i njegovim uzrocima, te mogućnostima manipulacije razmjerima apsentizma kroz utjecaje na stavove zaposlenika prema radu.
Istraživanje u ovoj disertaciji provedeno je kroz tri znanstvena rada. Prva studija uključivala je sustavni pregled literature kako bi se saželi uzroci i posljedice apsentizma. Druga studija pružila je detaljan pregled modela socijalnih osiguranja u Europskoj uniji, s fokusom na naknade za bolovanje, i analizirala podatke o apsentizmu u EU i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na ugostiteljstvo. Ova studija također je uključivala analizu troškova apsentizma, konkretno gubitaka produktivnosti zbog bolovanja, korištenjem Human Capital Approach metode. Treća studija ispitivala je odnos između stavova prema radu (odanost organizaciji i zaokupljenost poslom) i apsentizma korištenjem logističke regresije i empirijskih podataka prikupljenih na uzorku od 734 hotelska zaposlenika u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da na izostajanje s posla utječu različiti osobni i demografski čimbenici, stavovi te zdravstveni, organizacijski i radni čimbenici. Analiza modela socijalnog osiguranja u EU u vezi s naknadama za bolovanje otkrila je značajne varijacije u razdobljima čekanja, obvezama poslodavaca za isplatu, iznosima naknada i maksimalnom trajanju, ističući različite nacionalne pristupe upravljanju bolovanjima. Nadalje, analiza troškova apsentizma u Republici Hrvatskoj pokazala je značajan porast gubitaka produktivnosti zbog bolovanja od 2018. do 2023. godine. Primarnim istraživanjem na uzorku zaposlenika hrvatskih hoteskih poduzeća temeljito je istražen odnos između stavova prema radu i apsentizma, pokazujući da su afektivna i normativna odanost negativno povezane s apsentizmom, dok između instrumentalne odanosti i zaokupljenosti poslom i apsentizma nije pronađena značajna statistička veza. Dodatno, sve dimenzije odanosti organizaciji pozitivno utječu na zaokupljenost poslom.
Ova disertacija pruža važne spoznaje o uzrocima i posljedicama apsentizma u hotelskoj industriji. Uz to, naglašava važnost upravljanja stavovima prema radu kako bi se smanjio apsentizam i poboljšali organizacijski ishodi. Osim toga, istraživanje naglašava potrebu razvoja standardiziranih metoda mjerenja i praćenja podataka o apsentizmu kako bi se poboljšala usporedba među zemljama i razvile učinkovite politike za njegovo smanjenje.
Buduće bi studije trebale ispitati apsentizam u drugim sektorima kako bi se razumjeli različiti troškovi i aspekti apsentizma. Također, u budućim bi se istraživanjima mogli koristiti službeni podaci o apsentizmu u poduzećima kako bi se izbjegle potencijalne pristranosti. Osim toga, istraživanje šireg raspona stavova prema radu može pomoći u prepoznavanju onih stavova koji najviše utječu na izostanak s posla. Konačno, buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na razvoj i testiranje intervencija usmjerenih na smanjenje apsentizma. Programi poput wellness inicijativa, fleksibilnih radnih aranžmana, programa pomoći zaposlenicima i ciljanih mehanizama podrške za visokorizične skupine trebali bi se dodatno istražiti.
Ova doktorska disertacija sastoji se od uvoda, pregleda literature, opisa metodologije istraživanja, rezultata i zaključka. U prvom dijelu, uvodu, raspravlja se o samom problemu istraživanja. Navodi se značaj turizma i ugostiteljstva u globalnoj i hrvatskoj ekonomiji, naglašavajući njihov doprinos BDP-u i zapošljavanju. Uvodi se pojam apsentizma, kao namjernog izostanka zaposlenika s posla, koji radi svog negativnog utjecaja na pojedince, poduzeća i društvo, igra veliku ulogu u području ljudskih resursa. U uvodu se također iznosi predmet istraživanja, fokusirajući se na apsentizam u hotelskoj industriji. U nastavku se definiraju glavna i pomoćne hipoteze disertacije. U posljednjem dijelu uvoda objašnjavaju se svrha i ciljevi disertacije, podijeljeni na konceptualne, empirijske i aplikativne, s ciljem poboljšanja razumijevanja apsentizma, njihovih uzroka i mogućih rješenja unutar hotelske industrije. Drugi dio disertacije, pregled literature, pruža sveobuhvatan pregled postojećih istraživanja o apsentizmu i stavovima prema radu. U ovom se dijelu kategoriziraju vrste i metode mjerenja apsentizma te se razlažu troškovi povezani s apsentizmom. Naglašavaju se bolovanja, kao najčešći pojavni oblik apsentizma. U nastavku se definiraju stavovi prema radu i daje se prikaz kategorija u koje se stavovi najčešće svrstavaju. Posebno se pojašnjavaju odanost organizaciji i zaokupljenost poslom, kao i njihov utjecaj na apsentizam. Na kraju ovog poglavlja raspravlja se o interakciji između ovih stavova i njihovim kombiniranim učincima na apsentizam, oslanjajući se na različite studije kako bi se ilustrirala složenost ovih odnosa.
Treći dio, metodologija, detaljno opisuje istraživački dizajn i metode korištene u tri znanstvena rada. Na samom početku dan je tablični pregled metodologije svakog rada, uključujući podatke o geografskom/znanstvenom području i jedinici obuhvata istraživanja, vremenskom periodu istraživanja, korištenim metodama te veličini uzorka. Nadalje se opisuje način na koji je primijenjen sustavni pregled literature u prvom radu, kako bi se identificirali, sintetizirali i analizirali uzroci i posljedice apsentizma. U nastavku se objašnjava pristup metodologiji u drugom znanstvenom radu, u kojem su testirane hipoteze H1, H2 i H3. Ovaj je rad obuhvaćao analizu modela socijalnog osiguranja u EU te Human Capital Approach (HCA) za procjenu troškova apsentizma u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na troškove u ugostiteljstvu. U ovom je dijelu pojašnjeno odstupanje od fokusa istraživanja sa hotelijerstva na ugostiteljstvo, radi izostanka nacionalnih statističkih podataka, odnosno nemogućnosti praćenja podataka o apsentizmu na nižoj razini od djelatnosti, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007). U nastavku metodološkog dijela disertacije, objašnjava se postupak provođenja glavnog empirijskog istraživanja koje je provedeno među zaposlenicima hotela u Hrvatskoj, pritom pojašnjavajući uzorkovanje, prikupljanje podataka i procese analize podataka. U svrhu prikupljanja podataka korišten je anketni upitnik. U ovom su, trećem znanstvenom radu, testirane hipoteze H, H4, H4a, H4b, H4c, H5 i H6 uz pomoć logističke regresije. Za obradu podataka korišten je softverski paket SPSS, verzija 23.
U četvrtom dijelu, rezultati, sintetizirana su ključna saznanja doktorske disertacije osvrćući se na rezultate dobivene u znanstvenim radovima. Sustavni pregled literature u prvom radu otkrio je najčešće istraživane uzroke i posljedice apsentizma, naglašavajući odanost organizaciji i zaokupljenost poslom kao značajne faktore. Analiza modela socijalnog osiguranja u drugom znanstvenom radu pokazala je da među zemljama EU postoje različiti pristupi upravljanju bolovanja, koji se između ostalog manifestiraju i kroz varijacije u naknadama koje se isplaćuju za vrijeme bolovanja. Značajne razlike otkrivene su i u podacima o apsentizmu među državama članicama. Nadalje, HCA metoda pokazala je da su troškovi bolovanja u Republici Hrvatskoj izrazito visoki – u 2023. godini gubitak produktivnosti uzrokovan bolovanjima iznosio je 704,9 milijuna eura, što čini 1,11% nacionalne bruto dodane vrijednosti. U odnosu na cijelu ekonomiju, hrvatsko ugostiteljstvo pokazuje nešto bolju sliku. U posljednjem radu, empirijsko istraživanje među zaposlenicima hotela u Hrvatskoj ukazuje da su afektivna i normativna odanost negativno povezane s apsentizmom, dok između instrumentalne odanosti i zaokupljenosti poslom i apsentizma ne postoji značajna povezanost. Istraživanje je također pokazalo da viša odanost organizaciji dovodi do veće zaokupljenosti poslom.
U završnom se dijelu ove doktorske disertacije, zaključku, raspravlja o implikacijama istraživačkih rezultata dobivenih u tri znanstvena rada. Veze između radova, istraživačkih ciljeva i postavljenih hipoteza slikovito su prikazane i potom pojašnjene u tekstu. U nastavku su tablično prikazani i u tekstu objašnjeni i rezultati testiranja hipoteza. Kroz metodološka razmatranja opisana su ograničenja znanstvenih radova. U nastavku je objašnjena povezanost dobivenih rezultata istraživanja s prethodnim istraživanjima. U zaključku se također ističu teorijski, metodološki i aplikativni doprinosi disertacije. Na kraju se predlažu smjernice za buduća istraživanja, uključujući ispitivanje apsentizma u drugim sektorima, korištenje registriranih podataka o apsentizmu u poduzećima i istraživanje šireg spektra stavova prema radu. |
