Svaka država ima određeni model financiranja kulture, a često zna biti da isti ne funkcionira najbolje, pa su kultura i umjetnost često zapostavljene u smislu pružanja dovoljne financijske pomoći, a primjera je dovoljno u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Stoga područje kulture i umjetnosti pribjegava traženju financijskih sredstava za financiranje iz raznoraznih dopunskih izvora, pored državnog proračuna kao glavnog. Kultura je svestrana; u kulturu spadaju kulturne i kreativne industrije, kulturna baština, umjetnost i svi njeni aspekti i mnogo više. Problem postoji kod razlika između financiranja izvaninstitucionalnih i institucionalnih kultura gdje su izvaninstitucijalne stavljene u znatno lošiji položaj. Kulturu i njezino financiranje treba temeljiti na modernom razumijevanju iste kao širokog spektra različitih umjetničkih djelatnosti, od tzv. svakodnevne kulture do umjetnosti u vidu književnosti, kazališta, filma, likovne umjetnosti i dr. Kultura bi se trebala gledati kao integralni dio života ljudi, odnosno, kultura bi trebala postati dijelom njihove svakodnevice. Potrebno je pratiti trendove u kulturi i omogućiti participaciju svih ljudi u kulturi, kao i njezinu dostupnost na svim nivoima. U ovom radu će se detaljno objasniti financiranje kulture u Republici Hrvatskoj, ali će se dati i primjeri susjednih zemalja, što će u konačnici ostvariti cilj i svrhu pisanja ovog diplomskog rada.