Moderno doba donosi mnoge promjene u željama i navikama turista koji sve više žele aktivno sudjelovati i upoznati lokalnu i tradicijsku baštinu destinacije koju posjećuju, a Zagreb kao glavni grad Hrvatske, oduvijek je bio poznat kao grad obrtnika te je do danas zadržao tradiciju obrtništva koja se prenosi u obiteljima iz generacije u generaciju. Mnogi oblici nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj su već zaštićeni dok se od ukupno osam preventivno zaštićenih nematerijalnih oblika baštine, čak šest njih nalazi u Zagrebu. Pod njih spadaju obrt Cahun koji proizvodi šešire, obrt Cerovečki koji je poznat po šestinskom kišobranu, urarski obrt Lebarović, obrt Novak poznat po izradi tamburica, frizerski obrt Kincl te zlatarski obrt Jakšić. Hrvatska je bogata zemlja, od materijalne pa do nematerijalna kulturne baštine koja obuhvaća društvene običaje, usmene tradicije, rituale, festivale i umjetničke festivale, no i znanje i umijeća tradicionalnih i umjetničkih obrta, koji su se kroz povijest prilično namučili kako bi održali svoj status i postojanje tradicije, od kojih se nekolicina može ponositi zaštitom od strane UNESCO-a. Međutim današnje vrijeme masovnosti, modernizacije i digitalizacije nema dobar utjecaj na očuvanje umjetničkih i tradicionalnih obrta za koje mladi ljudi, koji bi trebali postati nositelji i žitelji kulturne baštine Hrvatske, nemaju interesa. U Hrvatskoj je prisutan problem neosviještenosti o očuvanju nematerijalne kulturne baštine kao vrlo važnog segmenta lokalnog ali i društveno-kulturnog te umjetničkog identiteta turističke destinacije, a moguće ga je riješiti samo uz zajedničku suradnju svih organa nadležnih za brigu i očuvanje iste i lokalne zajednice. Tradicijski i umjetnički obrti Hrvatske ipak predstavljaju nezamjenjivo i unikatno obilježje tradicije i kulture koje se razvijalo kroz bogatu povijest, a danas predstavlja izvrstan temelj za oblikovanje jedinstvene turističke ponude Zagreba ali i cijele Hrvatske.