Unatoč što je uzgoj vinove loze i proizvodnja vina prije pojave mineralnih gnojiva bila slična ekološkoj, ekološka poljoprivreda relativno je novi pojam kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Ekološko vinarstvo tek je u svojim početcima, nedovoljno je stručnog kadra i stručnih znanja kako bi se ubrzao rast ekoloških poljoprivrednih površina. Svojim visokim cijenama potražnja za ovakvim proizvodom je niska, a i slabom promidžbom ne potiče se dovoljno svijest potrošača za brigom i očuvanjem okoliša, ali i zdravljem te sigurnošću kako njihovom tako i budućih generacija. Potrebno je osnivanje većeg broja udruga i obrazovnih smjerova okrenutih upravo ekološkoj i održivoj proizvodnji, te veća promidžba kako bi se spriječio štetni utjecaj konvencionalne proizvodnje te osigurala bolja budućnost generacijama koje dolaze. Cilj rada je istražiti negativan utjecaj konvencionalne proizvodnje na okoliš, konvencionalnu proizvodnju vina, a zatim se naglasak stavlja na razvoj ekološke poljoprivrede i vinarstva, korake za dobivanje eko znaka te zaštitna sredstva i gnojiva dopuštena u ekološkoj proizvodnji. Prikazani su primjeri dobre prakse proizvođača ekoloških vina u Republici Hrvatskoj.