Prvi dio knjige: ''Povijesno i teorijsko razmatranje ljudskog znanja'' započinje s razmatranjem čovjekove razmjene materije s prirodom kao uvjetom njegova opstanka. Raspravlja se o aspektima razvitka znanosti i obrazovanja. Posebna pozornost pridaje se znanstveno-tehnološkoj revoluciji te s tim u vezi i promjeni mjesta i uloge čovjeka u proizvodnim i drugim procesima, o ''eksploziji'' obrazovanja u novim uvjetima te o gospodarskom i općem razvitku društva, o ulaganju u znanost i obrazovanje u razvijenim zemljama, o potrebi prilagodbe znanja i vještina zahtjevima tehničko-tehnološkog napretka u najrazvijenijim zemljama svijeta. Drugi dio knjige: ''Koncepcija menadžmenta ljudskog kapitala'', usmjeren je na istraživanje i promišljanje teorija o čovjeku kao subjektivnom činitelju proizvodnih snaga društva. Raspravlja se o odnosima u društvu, relevantnim pojmovima vezanima za čovjeka: kadrovi, ljudski resursi, ljuski potencijali, ljudski kapital, politika ljudskih potencijala, služba ljudskog potencijala i, ekonomika ljudskog potencijala. Pobliže se pozicionira čovjeka u proizvodnim i drugim procesima postmodernoga doba, te u razmjeni i potrošnji dobara i usluga. Primjerenu pozornost autor posvećuje djelatnosti vezanoj za ljudske potencijale u društveno-ekonomskom razvitku, potom se prelazi na obradu menedžmenta ljudskih potencijala - ukazuje na njegovo značenje, bit znanja i umijeća potrebnih za uspješno obnašanje te funkcije. Treći dio knjige: ''Procesi stvaranja i korištenja ljudskog kapitala'' usmjeren je na kreiranje kadrovskih procesa i ulogu menedžmenta ljudskih potencijala u tim procesima. U vezi s tim, raspravlja se o analizi radnih mjesta (poslova), planiranju kadrova, marketingu i pribavljanju kadrova, upravljanju odabirom kadrova, zaključivanju ugovora, uvođenju radnika u posao, značenju motiviranosti ljudi na poslu i njihovoj informiranosti. Dužna pozornost pridaje se procesu benchmarkinga ljudskih potencijala, inoviranju znanja, ocjenjivanju uspješnosti, razvoju karijere, promociji i napredovanju kadrova, upravljanju troškovima u vezi s kadrovima i njihovom nagrađivanju, razvoju participativnih odnosa, te zdravlju i sigurnosti radnika u procesu rada. Četvrt dio knjige pod naslovom ''Informacijsko - dokumentacijski sustav u funkciji razvitka i korištenja ljudskog kapitala'' odnosi se na znanstveno promišljanje o ciljevima, zadacima i načelima informacijskog (pod)sustava ljudskog kapitala. Raspravlja o informacijskim modelima u vezi sa strategijom i politikom ljudskog kapitala te izvješćivanju uprave i zaposlenika, kako u području ljudskih potencijala, tako i o uspješnosti u poslovanju i razvoju poduzeća. Prikazane su i faze izgradnje informacijskog sustava ljudskih potencijala. Peti dio knjige: ''Poduzetničke komponente menadžmenta ljudskog kapitala'' posvećen je obradi bitnih značajki poduzeća s motrišta ljudskog čimbenika s posebnim naglaskom na poduzetničko upravljanje. Posebna se pozornost pridaje postupcima u funkciji poduzetničkog poduzeća i upravljanja, nužnosti usmjerenosti na povoljne prilike ; stalnom poticanju i širenju poduzetničkog duha ; potrebi timskog vođenja i stvaranju savršenih timova, karakterističnim ulogama u timu i načinu njihovog povezivanja. Potom slijedi promišljanje o bitnim promjenama u poduzetništvu i potrebi stvaranja inteligentnog poduzetništva. Piše se o samoocjenjivanju poslovne izvrsnosti. U svezi s tim analizira se značenje Demingove nagrade i osnovnih načela njegove poslovne filozofije. Govori se i o Američkoj nacionalnoj nagradi za kvalitetu te prikazuje Model europske nagrade za poslovnu izvrsnost. Šesti dio knjige: ''Poslovna kultura u svijetu poduzetništva'' započinje obradom pojmova i značenja poslovne kulture. Naglasak se stavlja na: zaposlene, njihovo vjerovanje, ponašanje i odnose u poduzeću. Potom se prelazi na obradu poslovne kulture u sklopu teorije i prakse menadžmenta. Naglasak se stavlja na teoriju poduzetničke organizacije, teoriju organizacijskog ponašanja i teoriju organizacijskih promjena. Na osnovu tih teorija pristupa se definiranju poslovne kulture. Kod toga se pruža pregled definicija poduzetničke kulture u literaturi, ističući bitne značajke odnosnih definicija ; objašnjava se uloga pojedinih poduzetničkih kultura kao čimbenika donošenja strateških odluka. S tim se u vezi, ne ispušta iz vida ni bihevioristički simboli, vanjski i unutarnji izgledi prostora, pa sve do kulture darivanja i odijevanja. Posebno se govori o utjecaju poduzetničke kulture na poslovanje poduzeća, zatim utjecaju nacionalne kulture na poduzetničku kulturu, te o utjecaju nacionalne kulture na motivaciju zaposlenih i na sam menadžment. Potom se prelazi na razmatranje značenja dobrog ponašanja zaposlenika. Radi ilustracije, predočavaju se karakteristični običaji nekih odabranih zemalja, konkretno: Italije, Grčke, Francuske, Njemačke, te Istočne Europe, uključujući i Rusiju, ističući ono zajedničko – opće i posebno, ukazujući na potrebu uvažavanja tih običaja u odnosima s ljudima tih prostora. Posebno poglavlje u ovom dijelu knjige posvećeno je izgradnji i kontroli poduzetničke kulture.