Čovjek je prije svega inteligentno i promišljeno biće, ali promatrajući njegovo ponašanje ponekad se ne bi mogao tako okarakterizirati. Iako danas neke odluke i ponašanja smatramo pogrešnim, ona su kroz evoluciju čovjeka bile njegova zaštita i spas. Danas nas takvo ponašanje može dovesti do kobnih pogrešaka. Do sada se čovjeka u ekonomskim modelima smatralo savršeno racionalnim, sebičnim, fokusiranim samo na osobne preferencije i dobrobit, te time takvim je uvijek težio ostvariti što veću dobit i smanjiti ili u potpunosti eliminirati gubitke. Kako je vrijeme prolazilo postajalo je sve jasnije da takvi modeli nisu realan prikaz stvarnosti. Zamjećivalo se sve više pogrešaka na financijskim tržištima, posebice onih koje su se ponavljale i koje su bile zajedničke većini investitora. Iz tih se spoznaja krenula razvijati bihevioralna ekonomija i uz nju vezane bihevioralne financije. Bihevioralna ekonomija u svoje je modele integrirala sve one aspekte ljudske prirode koje je tradicionalna ekonomija godinama u potpunosti zanemarivala. Različitim istraživanjima i eksperimentima na području bihevioralne ekonomije i financija ispitivane su i dokazane sve pristranosti navedene kroz ovaj rad. Pristranosti poput pretjeranog samopouzdanja i optimizma, samopotvrđivanja, averzije prema gubitku, kasnog uviđanja, sidrenja, grupnog razmišljanja, učinka dispozicije, mentalnog računovodstva, ponašanja stada i reprezentativnosti realan su prikaz pogrešaka koje se javljaju kao posljedica iracionalnog ponašanja kod investitora. Ovim se pristranostima objašnjavaju najčešće pogreške koje investitori čine prilikom donošenja investicijskih odluka kao posljedica čiste ljudske prirode. Bihevioralna ekonomija ima za zadatak otkriti kako bi točno investitori trebali uvidjeti da su pod utjecajem neke pristranosti te na koji način da joj se odupru.