Društvene mreže su fenomen koji je u zadnja dva desetljeća postao sastavni dio života gotovo svakog čovjeka s pristupom internetu. Iako postoje mnoge prednosti društvenih mreža, one su potencijalno i najveći kradljivci vremena i produktivnosti. Pažnja je resurs jednako kao i vrijeme. Na što ćemo tu pažnju usmjeriti u ograničenom vremenu može igrati odlučujuću ulogu u ostvarivanju naših ciljeva. Upravo zbog tako visoko distraktivnog okruženja upravljanje vremenom postaje nužan alat za ostvarivanje željenih ciljeva, što se naročito odnosi na studente. Gotovo 96% studenata u proučavanom uzorku (n=73) pripada generaciji Z, koja je odrasla usporedno s ekspanzijom društvenih mreža i koja je najobrazovanija i informatički najpismenija generacija do sada. Već to daje naslutiti koliko važnu ulogu u njihovim životima igraju društvene mreže. U radu su osim provedenog istraživanaja i teoretski obrađene najpopularnije tehnike upravljanja vremenom, a kao svojevrsni uvod u istraživanje objašnjena je povijest društvenih mreža i karakteristike istih. Cilj samog istraživanja bio je utvrditi utjecaj društvenih mreža na studentsko upravljanje vremenom, te kako se to odražava na njihovu produktivnost rada. Glavna hipoteza bila je da studenti planiraju vrijeme koje će provesti na društvenim mrežama s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na vlastitu produktivnost rada. Hipoteza je opovrgnuta, jer je većina studenata negirala tvrdnju: „Planiram vrijeme koje ću provesti na društvenim mrežama.“ Ipak, na pitanja pomaže li studentima upravljanje vremenom smanjiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama i reducira li negativan utjecaj društvenih mreža na njihov akademski uspjeh, odgovori su bili većinom potvrdni. Može se zaključiti da studenti iako ne planiraju vrijeme koje će provesti na društvenim mrežama, kada prakticiraju upravljanje vremenom („time menagement“) indirektno smanjuju vrijeme provedeno na društvenim mrežama i „ubiru plodove“ bolje produktivnosti i bolje akademske izvedbe.