Život svakog pojedinca, zajednice i gospodarstva općenito, nezamisliv je bez energije pri čemu fosilni energenti još uvijek, unatoč započetoj energetskoj tranziciji predstavljaju izrazito važan čimbenik u gospodarskom lancu. Svijet kakav danas poznajemo produkt je nafte i naftnih derivata te oni imaju stratešku važnost za svako gospodarstvo, dok poremećaji na naftnom tržištu dovode do velikih negativnih posljedica poput inflacije, usporavanja gospodarskog rasta i gubitaka radnih mjesta. Europa predstavlja jednu od najrazvijenijih regija svijeta, ali ujedno i regiju koja je najveći uvoznik fosilnih energenata te je zbog te činjenice izrazito osjetljiva na rast cijena energenata na globalnom tržištu. Europska unija je prije desetak godina započela s energetskom tranzicijom međutim, aktualna energetska kriza, dovela je do ubrzanog jačanja potrebe za smanjivanjem energetske uvozne ovisnosti i za potpunom dekarbonizacijom energetskog sustava. Cilj rada je ukazati na izazove koje donosi ubrzana tranzicija, dok je svrha rada istaknuti načine na koje vlade zemalja članica EU pokušavaju savladati poteškoće u cilju očuvanja gospodarstva, unaprjeđenja dostupnosti energije, konkurentnosti i održavanja okoliša. Hrvatska kao dio Europske Unije, ima povoljan geografski položaj i velike mogućnosti u povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenju uvozne ovisnosti. Iz svega navedenoga, nameće se zaključak da će na putu ostvarenja energetske učinkovitosti i neovisnosti, sve zemlje članice EU prijeći na alternativne izvore energije. Ako Hrvatska pametno iskoristi svoje energetske prednosti i ostvari zadane ciljeve, u budućnosti bismo mogli osim gospodarskog rasta ostvariti i visokokvalitetni održivi razvoj i tako zaštititi okoliš.