| Abstract | Taxation represents a fundamental source of financing the public expenditure on goods and services that are available to all citizens. Looking at the broader context of the taxation function, it should be said that a balanced tax system contributes to the functioning of a sustainable economy and society as a whole. It is reflected not only in accessible education, health and public infrastructure, but also in a sustainable support for society's most vulnerable groups, stimulating business environment and social fairness.
In terms of responding to existing tax liabilities, there are two basic types of taxpayer behaviour: compliance with tax obligations that are voluntary or coercive; and non-compliance with tax obligations that may take the form of tax avoidance or tax evasion (Organisation for Economic Cooperation and Development [OECD], 2015). Based on the mentioned behaviours, it is obvious that citizens have different attitudes about respecting the law and fulfilling their tax obligations. Although previous research and analyses have established two main types of taxpayer behaviour, no consensus has been reached, nor have the researchers agreed on the determinants that driver and influence such behaviours. Therefore, the research subject of this doctoral thesis is the analysis and systematic connection of previous theoretical and scientific knowledge on the tax compliance concept, and within the framework of empirical research - defining categories of economic and psychological determinants of taxpayers’ behaviour in the Republic of Croatia.
This doctoral thesis consists of three interrelated scientific papers, aimed at identifying and analysing the determinants of tax compliance behaviour on the Croatian national sample, and investigating the mechanisms through which they affect the taxpayers’ compliance.
In all three scientific papers, a complex methodology was applied, which was tested through pilot research. The data were collected directly from Croatian taxpayers through questionnaires (using mobile phones and social networks). A total of 862 valid questionnaires were collected. Primarily, exploratory factor analysis was applied, followed by cluster analysis, which led to a new cognition regarding the motivation and preferences of Croatian taxpayers. Furthermore, in the empirical research, the correlation of selected tax compliance determinants and tax compliance was tested by using the partial least squares structural equations modeling method (PLS-SEM). The direct and moderating impact of sociodemographic variables on the selected model was also analysed through OLS regression analysis.
The results arising from this doctoral thesis have identified tax morale, social norms, tax audits and tax rates as determinants that affect tax compliance behaviour in the Republic of Croatia. In addition, it has been established that sociodemographic variables are an indispensable component of the tax compliance model. Taxpayers’ age, gender, and education level are significantly associated with their compliance behaviour. Finally, moderating role of gender, education level and income level between economic/psychological determinants and tax compliance have been confirmed. Consequently, these results contribute to existing knowledge of the taxpayers’ behaviour and its determinants in the context of the ongoing change of paradigm in this field. This research emphasizes the need of encompassing and analysing psychological determinants, as well as the undoubted need for models to contain and further analyse the impact of taxpayers’ sociodemographic characteristics on tax compliance. The implications of these results are related to strengthening tax compliance and creating fairer and more efficient tax systems. Finally, in accordance to these results, it is obvious that the modern concept of tax compliance is a very complex one. A considerable attention of tax authorities and governments should be given to this concept, if adequately treating taxpayers is a part of their taxation strategies. This includes taking into account the complexity and mixture of determinants that shape the compliance behaviour. |
| Abstract (croatian) | Oporezivanje je za države temeljni izvor financiranja javnih rashoda za dobra i usluge koje su na raspolaganju svim građanima. Promatrajući širi kontekst funkcije oporezivanja, treba reći kako uravnotežen porezni sustav doprinosi funkcioniranju održive ekonomije, te društva u cjelosti. Ogleda se ne samo u dostupnom obrazovanju, zdravstvu i javnoj infrastrukturi, već i u održivoj potpori najosjetljivijim skupinama društva, poticajnom poslovnom okruženju te društvenoj pravednosti.
U smislu odgovora na postojeća porezna opterećenja, dvije su osnovne vrste ponašanja poreznih obveznika: ispunjavanje poreznih obveza koje je dobrovoljno ili je prisilno; te neispunjavanje poreznih obveza koje može biti u obliku izbjegavanja plaćanja poreza ili utaje poreza (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj [OECD], 2015). S obzirom na navedenu klasifikaciju, jasno je kako se svi građani ne osjećaju niti ponašaju jednako po pitanju poštivanja zakona i ispunjavanja svojih poreznih obveza. Iako su dosadašnja istraživanja utvrdila dvije glavne vrste ponašanja poreznih obveznika, nije u potpunosti postignut konsenzus oko takvih pitanja niti su istraživanja usuglasila koje su to odrednice koje bi mogli biti pokretači i utjecati na ponašanje poreznih obveznika. Stoga je predmet istraživanja u ovom doktorskom radu analiza i sustavno povezivanje prethodnih teorijskih i znanstvenih spoznaja o konceptu porezne discipline, te u okviru empirijskog istraživanja definiranje kategorija ekonomskih i psiholoških odrednica ponašanja poreznih obveznika Republike Hrvatske.
Ovaj doktorski rad sastoji se od tri međusobno povezana znanstvena rada čiji je cilj identificiranje i utvrđivanje odrednica porezne discipline na hrvatskom nacionalnom uzorku te istraživanje mehanizama putem kojih iste utječu na poreznu disciplinu poreznih obveznika.
U sva tri znanstvena rada primjenjena je kompleksna metodologija koja je prethodno testirana putem pilot istraživanja. Podaci su se potom prikupljali izravno od hrvatskih poreznih obveznika putem upitnika (pomoću mobilnih telefona i društvenih mreža). Prikupljena su ukupno 862 valjana upitnika. Primarno se pristupilo eksploratornoj faktorskoj analizi te potom i klaster analizi koje su dovele do novih saznanja o motivaciji ali i sklonostima hrvatskih poreznih obveznika. Nadalje, empirijsko istraživanje testiralo je korelaciju odabranih odrednica s poreznom disciplinom koristeći strukturalno modeliranje jednadžbama primjenom metode parcijalnih najmanjih kvadrata (PLS-SEM). Također se pristupilo analizi direktnog i moderatorskog utjecaja sociodemografskih varijabli na odabrani model, primjenom OLS regresijske analize. Rezultati ovog doktorskog istraživanja identificirali su porezni moral, društvene norme, poreznu kontrolu i porezne stope kao odrednice koji utječu na poreznu disciplinu u Republici Hrvatskoj. Uz to, utvrđeno je da sociodemografske varijable čine neizostavnu komponentu modela porezne discipline. Dob, spol i razina obrazovanja poreznih obveznika značajno su povezani s njihovim ponašanjem u pogledu izvršavanja poreznih obveza. Naposljetku, potvrđena je i moderacijska uloga spola, razine obrazovanja i razine primanja poreznih obveza u odnosu između ekonomskih/psiholoških odrednica i porezne discipline. Slijedom navedenog, ova disertacija doprinosi boljem razumijevanju ponašanja poreznih obveznika te odrednica istog u kontekstu promjene paradigme koncepta porezne discipline. Istraživanjem je dokazana važnost uključivanja i istraživanja psiholoških odrednica u analizi porezne discipline, kao i nesumnjivu potrebu da modeli sadržavaju i dalje analiziraju utjecaj sociodemografskih karakteristika obveznika na poreznu disciplinu. Implikacije navedenih rezultata vezane su za jačanje porezne discipline i kreiranje pravednijih i učinkovitijih poreznih sustava.
Naposlijetku, u skladu s tim rezultatima očito je kako je suvremeni koncept porezne discipline vrlo kompleksan. Tom konceptu porezna tijela i vlada trebaju posvetiti znatnu pažnju ukoliko je adekvatno postupanje prema poreznim obveznicima dio njihovih strategija oporezivanja. To uključuje i uzimanje u obzir složenosti i kombinacije odrednica koje oblikuju ponašanje poreznih obveznika. Osim toga, rezultati istraživanja služe kao osnova za izradu preporuka u svrhu osiguravanja odgovarajućih mjera porezne politike. Drugim riječima, mogućnost postizanja optimalne razine porezne discipline u Republici Hrvatskoj može se povećati i uz mjere i mehanizme temeljene na društvenim normama i poreznom moralu.
Ova doktorski rad sadrži uvod, pregled literature i metodologije korištene u istraživanju, te rezultate i zaključak istog. Uvodno se predstavljaju problem i predmet istraživanja. Ukazuje se na važnost ostvarivanja poreznih prihoda kroz same brojke na razini Europske Unije, te kroz prioritete porezne politike koje ističe i sama Europska komisija, među kojima se nalazi osiguravanje porezne discipline. Naglašava se kako iz problema porezne discipline i njezinog utjecaja na ekonomiju, ali i društvo u cjelini, proizlazi potreba za iscrpnim teorijskim i empirijskim istraživanjem ove teme. Definiraju se temeljna i pomoćne znanstvene hipoteze ovog doktorskog rada. Potonje su grupirane u tri skupine: one koje se odnose na ekonomske, na psihološke odrednice porezne discipline, te sociodemografske karakteristike poreznih obveznika. Također, u okviru uvodnog poglavlja se definiraju svrha i ciljevi doktorskog rada. Konceptualni ciljevi odnose se na na stvaranje zaokružene teorijske cjeline u pogledu koncepta porezne discipline i njenih odrednica. Nakon uspostavljanja teorijskog okvira, slijedi korak u kojem se temeljem ciljeva empirijskog dijela istraživanja ispituje utjecaj odabranih kategorija odrednica porezne discipline na uzorku hrvatskih poreznih obveznika.
U drugom poglavlju daje se pregled relevantnih istraživanja, prvenstveno s ciljem da se ukaže na koncept i definicije, a s obzirom na značajne promjene u posljednja četiri desetljeća. Interes istraživačke zajednice rezultirao je razvojem same definicije porezne discipline. Prvenstveno je bila definirana kao formalno ispunjavanje poreznih obveza od strane poreznog obveznika, dok danas uključuje i volju poreznog obveznika da poštuje i ispunjava obveze, uz cijeli niz odrednica u takvom ponašanju. Slijedom toga, u ovom su poglavlju obuhvaćene sve odrednice porezne discipline koje prethodna istraživanja analiziraju. Pojašnjava se tradicionalni model i teorija porezne discipline koji su omogućili širenje teorije i izvornog modela u više pravaca, predstavljajući domininantnu paradigmu više od četiri desetljeća. Analiziraju se i novija istraživanja koja su u zadnja dva desetljeća rezultirala izmjenjenom definicijom porezne discipline koja uključuje i neekonomske odrednice. U ovom poglavlju se daje i prikaz istraživanja koja kombiniranjem ekonomskih i psiholoških odrednica u modelu upućuju na promjenu paradigme u području koncepta porezne discipline.
Metodologija istraživanja detaljno je objašnjena u trećem poglavlju disertacije. Opisana je tehnika prikupljanja podataka, postupak kreiranja upitnika te smjernice istraživačke etike na koje se postupak anketiranja oslanjao. Ujedno su predstavljene i pojašnjene veličina uzorka te struktura ispitanika. Ovo poglavlje sadrži i tablični prikaz metodologije korištene u priloženim znanstvenim radovima, uz pojašnjenje o svakoj korištenoj metodi. U ovom doktorskom radu korištena je kombinacija teorijskog i konceptualnog istraživanja. Metode istraživanja korištene u teorijskom dijelu su induktivna i deduktivna, analize i sinteze, metoda klasifikacije i deskripcije. Svrha je detaljnije objašnjenje proučene literature kako bi se na adekvatan način stvorio zaokružen teorijski okvir kao priprema za empirijski dio rada. U radovima koji čine ovaj doktorski rad se primjenjuje kvantitativna metodologija istraživanja. Empirijsko istraživanje provedeno je u Republici Hrvatskoj, na slučajnom stratificiranom te reprezentativnivnom uzorku građana starijih od 18 godina. Kao glavna tehnika prikupljanja podataka korišten je strukturirani upitnik.
U četvrtom poglavlju daje se detaljan prikaz rezultata istraživanja. Utvrđuje se koje su od testiranih hipoteza prihvaćene, a koje odbačene. U prvom radu, eksploratornom faktorskom analizom ekstrahirano je šest faktora porezne discipline: porezna kontrola, porezne stope, složenost poreznog sustava, porezni moral, društvene norme i percepcija pravednosti poreznih obveznika. Nadalje, klaster analizom utvrđene su četiri različite skupine poreznih obveznika koje proizlaze iz njihove percepcije prethodno navedenih čimbenika. U drugom radu, putem PLS-SEM analize, porezni moral i društvene norme utvrđene su kao signifikantne odrednice porezne discipline. Rezultati trećeg rada uz ove prethodno navedene odrednice sugeriraju da i ekonomske odrednice (porezna kontrola i porezne stope) imaju utjecaj na poreznu disciplinu. Uz to, rezultati trećeg rada pokazuju da su dob, spol i razina obrazovanja poreznih obveznika povezani s njihovim ponašanjem u pogledu ispunjavanja poreznih obveza. Osim toga, potvrđen je i moderacijski utjecaj spola, razine obrazovanja i razine dohotka na odnos između ekonomskih/psiholoških odrednica i porezne discipline.
U zaključnom, petom poglavlju, daje se sinteza svemu prethodno napisanom. To se čini kroz diskusiju i osvrt na ciljeve i postavljene hipoteze u ovom doktorskom radu. Također se elaboriraju prednosti i nedostaci metodologije korištene u istraživanju. Prikazana je komparacija istraživanja s prethodnim relevantnim istraživanjima, te se utvrđuju sličnosti i razlike u zaključcima. Potom se pojašnjava doprinos cjelokupnog istraživanja za područje, a naposlijetku i implikacije za buduća istraživanja. |
