Diplomski rad se bavi promatranjem utjecaja kojega su globalna financijska kriza nastala 2008.g. i kriza prouzrokovana COVID-19 virusom imale na gospodarstvo Hrvatske. Metodama analize i komparacije sekundarnih podataka su promotreni najvažniji makroekonomski indikatori; BDP, proračunski deficit i javni dug, kretanje inflacije i tržišta rada u razdobljima koja spomenute krize obuhvaćaju. Tumačenjem grafikona koji prikazuju dinamiku kretanja indikatora, uviđa se utjecaj kriza na nacionalno gospodarstvo. Povijesnim podacima se nastoji potkrijepiti koje odgovore monetarne i fiskalne politike poduzimaju vladajući kako bi se reducirale negativne posljedice kriza po privredu. Promatrane krize su imale različite uzroke, intenzitete nastupanja i drugačiju brzinu oporavka. Globalnu financijsku krizu u Hrvatskoj je obilježio pad BDP-a od -7,3% u 2009.g. a koji nastavlja negativno kretanje do zadnjeg kvartala 2014.g. Pretkriznu razinu BDP-a Hrvatska dostiže 2021.g. Financijska kriza je negativno utjecala na proračunski deficit gomilajući se u javni dug koji je iznosio 83% udjela u BDP-u. Stopa nezaposlenosti je bila visoka te je u 2014.g. iznosila 17%. Inflacija je bila umjerena od 6%. Kriza uzrokovana COVID-19 virusom u Hrvatskoj je za posljedicu imala nagli i najveći pad BDP-a u povijesti države 2020.g. u iznosu od -8.6%, što je pogodovalo naglom skoku udjela javnog duga u BDP-u u 2020.g. Ipak BDP već slijedeće godine strelovito raste na stopu od 13.8%. Galopirajuća inflacija od 10,8% je prisutna u 2022.g. Tržište rada nije bilo pretjerano pogođeno zahvaljujući mjerama očuvanja radnih mjesta. Vlada je omogućila financijske potpore gospodarstvenicima kroz subvencije i odgode plaćanja smanjujući ekonomski šok krize, adekvatnije je odgovorila na COVID krizu u odnosu na globalnu financijsku krizu.