Cilj. Cilj je rada istražiti u kojoj mjeri knjižnice u Hrvatskoj implementiraju koncept zelene knjižnice te ispitati razinu osviještenosti u kontekstu zelenih knjižnica. Nadalje, cilj je prikazati primjere dobre prakse, usluge i aktivnosti knjižnica vezane za održivost, povećati svijest samih knjižničara o problemima zaštite okoliša te da u skladu s tim organiziraju programe i aktivnosti i u svojim knjižnicama. Metodologija. Anketno istraživanje provedeno je online upitnikom od ožujka do svibnja 2024. godine na uzorku od 159 ispitanika. Upitnik je izrađen u Google Formsu te je distribuiran na e-mail adrese djelatnika knjižnica diljem Republike Hrvatske. Prikupljeni podaci obrađeni su u statističkom paketu SPSS IBM. Istraživanjem su obuhvaćene knjižnice na području Republike Hrvatske zbog dobivanja reprezentativnih podataka koji omogućuju cjelovitu interpretaciju teme te donošenje konkretnih i validnih zaključaka. Rezultati. Analiza upitnika pokazala je kako su ispitanici većinski upoznati s konceptom zelene knjižnice. Statistički značajna razlika utvrđena je kod varijabli uključenost u projekte i programe za zelenu knjižnicu s obzirom na spol te kod uključenosti u projekte iz održivosti s obzirom na radno iskustvo. Uz navedeno, postoji i korelacija između poticanja elektroničkog cirkuliranja dokumenata, korištenja oblaka (engl. cloud) za postizanje značajnih ušteda energije, korištenja digitalnih alata za rad na daljinu, korištenja platformi za učenje na daljinu i interesa zaposlenika za zelene knjižnične usluge. Originalnost/vrijednost. Rad doprinosi nadopuni literature o zelenim knjižnicama naglašavanjem najvažnijih ciljeva održivog razvoja i uloge knjižnica i knjižničara u njihovom ostvarivanju. Praktičan doprinos ogleda se u prikazanim primjerima knjižnica koje u svom poslovanju već primjenjuju zelene aktivnosti različitim edukacijama, projektima, aktivnostima, programima i događanjima. Naposljetku, rad nudi prijedloge za aktivnije sudjelovanje knjižničara u provedbi ciljeva održivog razvoja.