Sažetak benchmarking rezultata predstavlja prikaz metodološkog okvira, te pregled ostvarenih godišnjih ključnih pokazatelja poslovanja u hotelijerstvu, grupiranih u pokazatelje upravljanja prihodima i pokazatelje upravljanja troškovima i internim rezultatima. A) METODOLOŠKI OKVIR Benchmarking izvještaj za 2014. godinu napravljen je temeljem baze podataka benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva (BHH) u kojoj je odabran 61 hotel, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju za 2014. godinu. Navedeni 61 hotel ukupno posjeduje 16.111 smještajnih jedinica, odnosno čini uzorak od 10 % hotela u Hrvatskoj te 30 % smještajnih jedinica (soba) u hotelima u Hrvatskoj. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje 3 hotela. U protivnom, pokazatelj se ne iskazuje. U nastavku se prikazuje struktura hotela prema kriterijima lokacije, kategorije i veličine. Proces punjenja podataka odvija se kao direktan transfer podataka u informacijski sustav putem macro excel datoteke. Uvjet da bi hotel pristupio benchmarkingu te redovito transferirao podatke je implementacija USALI standarda. S tim u svezi mjesečno se unose sve stavke iz skupnog računa dobiti i gubitka (prihodi profi tnih odjeljenja, troškovi profi tnih odjeljenja, neraspoređeni opći troškovi) kao i podaci o raspoloživim i zauzetim sobama te podaci o dolascima i noćenjima. Budući da su u 2014. godini benchmarkingu pristupili i slovenski hoteli, u nekim od tablica prikazat će se i prosječni rezultati slovenskog hotelijerstva, za što se kao izvor koristi CrossBench (CB) baza podataka. B) UPRAVLJANJE PRIHODIMA Upravljanja prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti u 2014. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 365 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana iznosi 66 %, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana puno manja i prosječno iznosi 42 %. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji i Istri (71 %) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (70 %) te hoteli veličine 201 do 250 soba (70 %). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe hoteli na kontinentu (55 %), također hoteli s 4 zvjezdice (44 %) i hoteli veličine 201 – 250 soba (47 %). Prosječna godišnja cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 72 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri, dok maksimalnu godišnju vrijednost prodajne cijene sobe ostvaruju hoteli u Dalmaciji (155 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica (102 eura), no treba napomenuti da je razlika od 13 eura u ostvarenoj prosječnoj cijeni sobe u hotelima 4 i 3 zvjezdice (75 i 62 eura). Najviša prosječna cijena sobe ostvaruje se u hotelima veličine s više od 300 soba (78 eura) dok se najniža ostvaruje u hotelima do 75 soba (58 eura).