Abstract | Zaštita okoliša definirana je kao sveukupnost mjera za očuvanje prirodnih dobara, u prvome redu vode, tla i zraka za ljudske potrebe ili interese. Ona obuhvaća niz funkcija koje su ključne za očuvanje prirodnih ekosustava i osiguranje zdravog okoliša za sadašnje ali i za buduće generacije. Dokazi o brizi za okoliš nalaze se u povijesti različitih kultura i civilizacija, no moderni pokret zaštite okoliša počinje u 18. i 19. stoljeću. Očuvanje biološke raznolikosti, održavanje kvalitete vode, zraka i tla, smanjenje emisije stakleničkih plinova, borba protiv klimatskih promjena te upotreba prirodnih resursa na održiv način, samo su neki od ključnih funkcija zaštite okoliša. Današnji ubrzani razvoj tehnologije i modernizacije zahtijeva implementaciju održivog razvoja u svim pogledima. Financiranje zaštite okoliša danas može biti izazovno. Neki od izvora financiranja zaštite okoliša mogu biti iz proračuna jedinica lokalne samouprave, iz nacionalnih sredstava, europskih fondova kao što su Kohezijski fond, Fond za regionalni razvoj i Fond za ruralni razvoj, putem međunarodnih donacija i partnerstva te putem poreza i naknada. Cilj istraživanja bio je utvrditi koji su izvori i načini financiranja zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji te koliko sama županija, ali i općine i gradovi na teritoriju županije, odvajaju godišnje rashoda za zaštitu okoliša u proteklim godinama. Rezultati istraživanja u promatranom razdoblju su pokazali da je Grad Rijeka, kao treći po veličini grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije, jedan od najvećih ulagača u zaštitu okoliša na području Primorsko-goranske županije te tako čini najvažniju kariku u visini rashoda za zaštitu okoliša u ovoj županiji. Uz Rijeku, visoke rashode za zaštitu okoliša odvajaju i Grad Opatija te sama Primorsko-goranska županija. Zajedničkim snagama općine, gradovi i sama županija trude se ulagati u zaštitu okoliša i prvenstveno u podizanje svijesti svojih građana o važnosti održive politike. |