Fiskalna decentralizacija je dodjela rashoda i prihoda između države i lokalnih jedinica vlasti. Niže razine vlasti imaju bitnu ulogu u razvoju svake zemlje. Svrha rada jest utvrditi u kojem postotku je Republika Hrvatska fiskalno decentralizirana država, kakav je stupanj demokratizacije države, te da li Ministarstvo financija i druga nadležna ministarstva čine sve potrebne korake kako bi Hrvatska bila fiskalno decentralizirana država te stajala uz bok razvijenim zemljama Europske unije. Republika Hrvatska osnovana je kao centralizirana država, te se polako počela okretati decentralizaciji nakon 2001. godine, koja je ključ fiskalne ravnoteže razvijenih država Europe. Mjerenje fiskalne decentralizacije izrazito je teško, te ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim čimbenicima. Problemi s kojima se Hrvatska susreće jesu fiskalne nejednakosti te nepravedni kriteriji doznaka dotacija koji proizlaze iz nestabilnog cjelokupnog fiskalnog sustava države. Fiskalna decentralizacija veže se za stupanj demokratizacije društva i sposobnost predstavnika Vlasti da zastupaju interese lokalnih jedinica te postavljaju državi, uz valjane argumente, zahtjeve za financijskim sredstvima iz središnjeg proračuna. Analizom i sistematizacijom sekundarnih podataka u radu se zaključuje da je Hrvatska nedovoljno fiskalno decentralizirana zemlja, sa velikim fiskalnim i monetarnim problemima, nestabilnom vlasti, nezavidnom stopom korupcije i manjkom fiskalnih rješenja koji bi vodili višem stupnju decentralizacije.