Trend iseljavanja iz Hrvatske potaknut je, ponajviše, ekonomskom krizom koja je Hrvatsku pogodila 2009. godine. Posljedice krize osjete se i danas. Porast nezaposlenosti i nezadovoljstva Hrvatskom se proširio, a globalizacija je samo omogućila lakše migracije i kretanje stanovništva. Osim olakšanog kretanja, uvelike je pomogao razvoj interneta i tehnologija pomoću kojeg su se ljudi informirali o drugim (krajnjim) destinacijama. Uglavnom 'trbuhom za kruhom' stanovništvo iseljava iz nerazvijenih zemalja, pa tako i iz Hrvatske. Zemlje u koje najčešće Hrvati selje su Njemačka, Irska, Austrija te Nizozemska. Ukoliko se ovakav trend iseljavanja nastavi uskoro će više Hrvata biti izvan domovine nego u njoj. Iako je globalizacija olakšala kretanje kapitala, dobara i ljudi, te se jednim dijelom izvoz iz Hrvatske povećao i olakšao, zbog ne dovoljne razvijenosti Hrvatskog gospodarstva i ekonomije najveće multinacionalne kompanije u svijetu ne pokazuju interes za Hrvatskim tržštem. Demografska slika Hrvatske je u deficitu i nastavi li se ovaj trend Hrvatska bi uskoro mogla ostati bez radno sposobnog stanovništva što stvara dodatne probleme, osim demografskih. Nažalost, ne nadziru se reforme koje bi popravile demografsku sliku Hrvatske u budućnosti. S obzirom na činjenicu da stanovništvo Hrvatske stari, mladi i obitelji iseljavaju, broj novorođene djece u 2017. godini upola je manji no godinu prije, možemo reći da će Hrvatsku zahvatiti veliki problemi. Bez ljudi nema ekonomije, nema razvoja, nema proizvodnje – nema države.