Cilj rada je objasniti te analizom primjera pokazati primjenu Cost Benefit analize u investicijskim projektima, kako bi na kraju znali što su to investicijski projekti te kako se vrši cost benefit analiza. Prikazani su oblici financiranja investicijskih projekata te koji su glavni djelovi pri formiranju investicijskog programa. Prikazana će biti podjela Cost Benefit analize na ekonomsku i financijsku analizu sa njihovim glavim djelovima. Biti će prikazani Europski investicijski fondovi, kako se formiraju te koja je njihova zadaća, odnosno uloga u razvitku zmalja članica Europske unije. Prikazane su vrste fondova dostupne članicama, područje ulaganja sredstava te odakle se pribavlja kapital potreban za financiranje Europskih projekata. Prikazane su također i države koje nisu, ili još nisu, države članice Europske unije a imaju pravo korisiti Europske investicijske fondove. Na to se nadovezuje Europska investicijska banka koja je sama i vlasnik Europskih investicijskih programa. Prikazan je način pribavljanja sredstava, u kom smjeru Banka nastoji usmjeriti projekte te na koji nači usmjeruje svoje aktivnosti, također je ukratko prikazano i upravljačko koje vodi samu Banku. Republika Hrvatska, kao i svaka država članica ima pravo korisiti Europska investicijska sredsva. Na prikazanim podatcima možemo zaključiti kako je većina sredstava pripremljenih, od strane EU, za Republiku Hrvatsku neiskorištena. Iz investicijskog programa koji je vrijedio od 2007. do 2013. godine prikazana je velika potražnja za projektima vezanim uz zaštitu okoliša. Najveći udio u programu koji je na snazi od 2014. Do 2020. godine zauzima operativn plan za konkurentnost i koheziju. U radu su korištene znanstvene metode: analitička metoda, komparativna metoda, deskriptivna metoda te modeliranje.