U radu se prezentira pojam energetskog siromaštva, kako je taj pojam nastao i kako se razvijao te što su ugroženi potrošači i kako se oni definiraju. Navedeni pojmovi nemaju isto značenje za pojedine države Europske Unije radi specifičnih energetskih, političkih i ekonomskih prilika u svakoj od njih. Istaknute su javne politike i sustavi institucija koji pokušavaju u skladu sa odredbama Europske Unije suzbiti ovaj problem i na razne načine financijski podržati građane koji spadaju u skupinu ugroženih potrošača. U posljednjem dijelu rada analizirana je druga strana energetskog siromaštva, ona gdje država ne iskorištava svoje potencijale kod obnovljivih izvora energije i mogućnost proizvodnje svoje vlastite energije. Kroz tablice i grafove prikazani su uvoz i izvoz energije te koliko Hrvatska proizvodi svoje energije. Podaci su prikupljeni sekundarno sa stranica državnog zavoda za statistiku, s web stranica ministarstava Republike Hrvatske, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Društva za oblikovanje održivog razvoja. S obzirom na današnje potrebe ljudi, ali i tehnologiju koja omogućava iskorištavanje obnovljivih izvora energije te povoljnu geografsku poziciju Hrvatske i njezina prirodna bogatstva vrlo je moguće iskorijeniti energetsko siromaštvo u Hrvatskoj i krajnje nužno, kako bi hrvatski građani imali mogućnosti za kvalitetniji i bolji život.