Vrlo je bitno u vođenju ukupne ekonomske politike određenu pozornost posvetiti politici javnog duga. Naime, osim što se koristi za financiranje deficita državnog proračuna, javni dug jest i instrument ekonomske politike koji ima svoju monetarnu i fiskalnu funkciju i kao takav ima i određeni utjecaj na gospodarski razvoj. U radu se govori o samom pojmu javnog duga, o njegovu utjecaju na razvoj gospodarstva, o veličini te strukturi javnog duga u Hrvatskoj. Također se daje usporedba s nekim europskim zemljama. Poseban naglasak stavlja se na utjecaj javnog duga na budući gospodarski razvoj ali se uspoređuju i ciljevi upravljanja javnim dugom u ekonomski razvijenim zemljama sa zemljama u tranziciji. Razina zaduženosti nije zabrinjavajuća kada je ispod je granice zaduženja, odnosno kada je do 60%. Ta granica određena je Maastrichtskim ugovorom, međutim zabrinjavajuća je dinamika rasta javnog duga koji se posljednjih godina povećavao po stopi većoj od rasta BDP-a. Zaključk do kojeg dovodi ovaj rad jest da javni dug ima svoje pozitivn ali i negativne konotacije na ukupni gospodarski razvoj. Koje će od njih prevladati ovisi o visini duga, njegovoj strukturi, udjelu inozemne i domaće komponente, te o ročnosti javnog duga. Potrebno je stoga organizirati dobar sustav upravljanja javnim dugom koji će maksimizirati pozitivne i minimizirati negativne učinke javnog duga na razvoj gospodarstva.