Kvarnersko otočje, nekada prometno trgovinsko i pomorsko središte pogonjeno trgovinom, brodogradnjom, ribolovom i razvijenom poljoprivredom, u današnje vrijeme okrenulo se turizmu kao nositelju razvoja. Turističko tržište prepoznalo je prednosti ne dirnute flore i faune, kvalitetne ponude kulturno-povijesne baštine te specifične enogastronomije, kao i većina lokalnog stanovništva koja se opredijelila za rad u turističkom sektoru. Srećom, autohtone poljoprivredne kulture i životinjske pasmine uspjele su opstati na području Kvarnerskih otoka; Krka, Cresa, Lošinja, Raba i ostalih otočića. Upravo autohtone kulture i recepti lokalnog stanovništva nositelji su gastronomske ponude otoka uz brojne vrste riba, školjki, rakova, škampi i hobotnica. Današnji turistički trendovi okrenuti su autohtonoj i zdravoj prehrani ispunjenoj organski uzgojenim namirnicama. Turistički ponuđači Kvarnerskih otoka na temelju resusrsa specifičnu turističku ponudu aktivnog odmora, netaknute prirode i autohtone ponude hrane i pića. Turističku ponudu potrebno je održivo razvijati kako bi se rasteretila natrpanost kapaciteta tijekom glavne turističke sezone u svrhu očuvanja prirodnih i antropogenih resursa cjelovite cjelogodišnje turističke destinacije. Autohotona enogastronomija kao jedan od glavnih atraktivnih elemenata ima potencijal biti nositelj razvoja turističke ponude, što je ostvarivo kroz brendiranje, razvoj i koheziju enogastronomskih manifestacija i tematskih cesta Kvarnerskih otoka. Ovaj završni rad rezultat je istraživanja potencija autohtone enogastronomske ponude na razvoj turizma Kvarnerskih otoka.