Kada se govori o zapadnoj obali Istre te o prirodnim resursima koji utječu na njezin turizam , bitno je spomenuti da ta simbioza funkcionira poprilično dobro. Pa čak i bolje nego prije 30 godina kada je počeo masovni turizam u Istri. To je vidljivo iz mnogih pokazatelja, a jedan od tih je ekosustav, što rezultira povratkom nekih zaštićenih vrsti kao što je Sredozemna medvjedica. Iako se čini da se stvari popravljaju, pogotovo što u zadnje vrijeme raste broj turista , kao i broj zaštićenih rezervata i parkova prirode, zapadna obala Istre i dalje ima ekoloških problema. Ti problemi je ometaju u njenom razvoju kao vodeće turističke destinacije. Problemi su pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje smeća, upotreba pesticida, pa čak i niska ekološka svijest lokalnog stanovništva. Mnogi poljoprivrednici i ribari zbog što veće zarade često postupaju pogubno za prirodu i okoliš. Poljoprivreda koristi štetne kemikalije za uništavanje korova i nametnika, te kemikalije poslije s kišom završavaju u podzemlju i imaju štetne posljedice za podzemni svijet. Osim toga zna se da je podzemlje zapadne obale Istre bogato pitkom vodom, te ti pesticidi mogu zagaditi vodu, što bi moglo doveti i do većih problema. S druge strane ribolov može biti opasan za podmorje zapadne obale Istre, zbog mreža u kojima se znaju naći zaštićene vrste poput dupina i morskih kornjača. Veliki problem nastaje kada dolazi do pucanja ribarskih mreža koje padaju na morsko dno te prekrivaju koraljne grebene i predstavljaju prijetnju za cijeli podvodni ekosustav. Osim lokalnog stanovništva prijetnju za ekosustav čine ponekad i nemarni turisti. Većina turista koji ljetuju u Istri su uglavnom iz zapadnih zemalja. U zadnjih nekoliko godina Istra je postala hit destinacija za bivše zemlje istočnog bloka. Neki od tih turista također možda i nesvijesno svojim ponašanjem onečišćuju okoliš. Takvih incidenata je ipak malo. Najčešći incidenti su bacanje nerazgradivog smeća u prirodu,i to najčešće s jahti u more, te devastacija podmorja u obliku lova na zakonom zaštićene vrste. Osim turista i lokalnog stanovništva i sama Vlada Republike Hrvatske ima neke projekte koji nisu baš najbolje rješenje za ekosustav Istre. Gradnje nove elektrane na ugljen u Plominu , što je zastarjeli ali jeftini tip elektrane. Taj tip elektrane je jako štetan za okoliš, te nikako nije primjeren za područje koje većinu svog turizma bazira na prirodnim resursima. Taj problem mogao bi se riješiti izgradnjom elektrane na ekološki prihvatljivu vrstu goriva koja nebi štetno utjecala na okoliš. Istra kao i njezina zapadna obala trebala bi se više okretati eko turizmu jer ima odlične potencijale za to, a taj segment turizam je slabo iskorišten. U zadnje vrijeme zbog mogućnosti pristupa EU-fondovima počela je edukacija lokalnog stanovništva o selektiranju i zbrinjavanju otpada. Veliko je zadovoljstvo vidjeti da se sve više prirodnih lokaliteta na zapadnoj obali Istre stavlja pod zaštićene krajolike. To je veliki dobitak za Istru i njen ekosustav. Ne samo u Istri, već na cijelom Jadranu treba još više lokaliteta staviti pod zaštitu da se s time spriječi nepotrebna devastacija.