Opća uredba 2016/679 o zaštiti podataka uredba je koja je donesena od strane Europske unije cime se želi postići zaštita osobnih podataka i osigurati privatni podatke individualaca na području Europske unije, te regulira i zakone vezane za izvoz osobnih podataka izvan Europske Unije. GDPR je Opća uredba o zaštiti podataka koja je važeća od 25. svibnja 2018. godine. Jedan od glavnih izazova koje GDPR stavlja pred organizacije je zaštita osobnih podataka, bilo da se radi o privatnim podacima ispitanika, klijenata ili zaposlenika. Organizacije u bilo kojem trenu moraju imati informaciju o lokaciji podataka i u koju svrhu i namjenu se smiju upotrijebiti. Ako ispitanik donese odluku o povlačenju privole za obradu njegovih osobnih podataka, organizacije bi morale to učiniti u propisanom roku. Ovaj rad će prikazati kako GDPR utječe na tok informacija u svijetu i kako se zaštititi od curenja podataka. GDPR je bio potreban radi sve većeg razvoja tehnologije koja zauzima sve više mjesta u našim životima. Osobni podaci su svuda oko nas i naša je odgovornost da se maksimalno zaštitimo, dok isto tako ovom regulativom i ostale pravne i fizičke osobe dobivaju pravnu obavezu čuvanja podataka. GDPR će imati utjecaj na sve kompanije i organizacije koje bave obradom osobnih podataka građana Europske Unije, iako njihovo poslovanje nije na području Europske unije. Organizacije koje obrađuju osobne podatke građana Europske Unije morat će se adaptirati novim propisima koja se vežu uz zaštitu osobnih podataka korisnika, a rok za adaptaciju bio je 25. svibnja 2018., kad je GDPR postao važeći u cijeloj Uniji. Uvjeti za obradu, pohranu i prijenos osobnih podataka znatno su stroži te je sam proces strogo nadziran. Ovim radom će se prikazati na koji način podatke zaštititi od cyber napada; GDPR pseudonimizaciju vidi kao proces obrade podataka na način da više nije moguće automatski povezati sa pojedinim ispitanikom bez upotrebe dodatnih izvora podataka. Enkripcija, podatke napravi nečitljivima za neautorizirane osobe koje nemaju pristup ključu za dekripciju. Ekstra podaci se prema GDPR-u (poput ključa za dekripciju) drže dalje od pseudonimiziranih podataka. Jos poznajemo i tokenizaciju, nematematički pristup obradi podataka gdje se delikatni podaci zamjenjuju neosjetljivom alternativom koje zovemo tokeni. Kao podaci, tokeni, nemaju vrijednost niti važnost. Ne mijenja im se duzina ili vrsta podataka, te ih mogu procesuirati sustavi kao baze podataka koje brinu o dužini i vrstama podataka. Sve veća digitalizacija, umrežavanje i informatizacija su rezultirali sve većim brojem cyber napada. Cyber kriminal je u porastu upravo radi sve većeg broja podataka na serverima diljem svijeta. Čovječanstvo je razvojem tehnologije uvelike olakšalo svakodnevnicu, no isto tako druga strana medalje je da smo dali novi izazov cyber kriminalcima kako bi svojom inovativnošću nekako kompromitirali te podatke. Sve pravne osobe su dužne odrediti službenika za sigurnost podataka. Službenik za zaštitu podataka ima obvezu da stručno upravlja sa sigurnosti podataka (uključujući obranu od cybernapada), IT procesima, i drugim rizičnim pitanjima koja su vezana pohranom i obradom osobnih i delikatnih podataka. Potrebna je razina znanja koja je šira od samog poimanja zakonskih regulativa.