Palmino ulje jestivo je biljno ulje i ujedno je najčešće konzumirano ulje na svijetu. Svake godine ga se proizvede preko 50 milijuna tona. Dobiva se od srednjeg mesnog sloja ploda uljne palme, najčešće od afričke palme uljarice. U neprerađenom stanju ulje je tamnocrvene boje, s neugodnim okusom i mirisom. Takvo ulje smatra se uljem vrhunske kvalitete, jer je manje obrađeno i sadrži više hranjivih tvari. Tijekom prerade, okus i miris se uklanjaju, a ulje dobiva svjetlo žutu boju. Upravo takvo bijelo ili rafinirano ulje najčešća je vrsta palminog ulja koje se koristi u prehrambenoj industriji. Za razliku od drugih biljnih ulja, i crveno i bijelo palmino ulje imaju visok sadržaj zasićenih masnih kiselina - približno 50%. Glavni proizvođači palminog ulja su Indonezija i Malezija. Od 1990. godine do danas, njegova konzumacija na svjetskoj razini se učetverostručila. Razlozi tome su njegova široka mogućnost primjene, niski troškovi proizvodnje, te niska cijena u odnosu na ostala biljna ulja. Palmino stablo prema jedinici površine potrebne za proizvodnju, daje više ulja od svih ostalih uljarica. Zbog svoje niske cijene, ulje se najviše primjenjuje u proizvodnji hrane. Osim u prehrani, palmino ulje koristi se u izradi deterdženata, svijeća, tinta, sapuna i u ostalim vrstama kozmetike. Globalno, svaki čovjek troši prosječno 8 kilograma palminog ulja godišnje. Zbog visokog sadržaja zasićenih masti, smatra se da njegova konzumacija negativno utječe na zdravlje. Budući da su danas ljudi veoma izloženi prerađenoj hrani s dodanim palminim uljem, unose mnogo više zasićenih masnoća nego što bi trebali. Korištenje masnoća s visokim udjelom zasićenih masti u prehrani utječe negativno na krvožilni sustav i pridonosi razvoju zdravstvenih problema, pa se upravo zbog toga sve više istražuje da li je primjena palminog ulja u čovjekovoj prehrani zdravstveno prihvatljiva. Širenje proizvodnje palminog ulja doprinijelo je gospodarskom razvoju zemljama domaćinima, dok s druge strane, širenje plantaža utječe na kršenje osnovnih ljudskih prava zbog protjerivanja lokalnih zajednica iz svojih zemalja, i uništavanja šuma bogatih biljnim i životinjskim svijetom.