Terorizam je oduvijek bio prisutan, no sa proglašenjem kalifata Islamske države, on je u porastu svuda kroz svijet. Osim oružanih napada, terorizam se provodi i provodi i bombardiranjima, otmicama aviona, korištenja kamiona i automobila za nasilje, etničkim čišćenjima, raznim oblicima seksualnog nasilja i porobljivanjem. Navedeno rezultira masovnim migracijama, te se ovdje javlja potreba za istraživanjem same povezanosti nastalog terorizma i migracija. Kako bi se najbolje prikazala, ova povezanost prikazuje se kroz njezine raznovrsne aspekate, putem kojih se pobliže vide svi uzroci nastanka terorizma i migracija, te time njihova povezanost. Važni aspekti su oni poput masivnosti migracija i porasta sveukupnog terorizma, državnog i nedržavnog terorizma te državnog podbacivanja, povezanosti migranata sa teroristima, ksenofobije, građanskoga rata i mnogi ostali aspekti. Europska migrantska kriza nastala je putem eskalacije situacija u državama Bliskog Istoka i Afrike, odnosno destabilizacijom u njihovim zemljama i sve veće prisutnosti terorističkih skupina i režima, te zatim bježanja velikog broja migranata prema zemljama Europe, kao i slanja džihadista od strana terorističkih skupina i Islamske države. Europa je sveukupno dosta kasno reagirala u vezi davanja smjernica u vezi migrantske situacija svojim zemljama, no naposljetku ih je izdala, te i odredila koji su to brojevi migranta koje bi svaka zemlja trebala zaprimiti. Mnogo njezinih organizacija koje se zalažu za civilno dobro i suzbijanje terorizma napravile su velika davanja zemljama u problemima unutar i izvan Europe. Indeks globalnog terorizma izvještava kako je utjecaj terorizma kroz svijet sve veći, dok Portal migracijskih podataka izvještava kako su u 2017. godini zemlje sa najviše prognanih migranata odnosno izbjeglica Sirija, Afganistan, Južni Sudan, Mjanmar i Somalija.