U državi postoji glavna podjela sektora na javni i privatni. Javni sektor se dijeli na državnu, regionalnu i lokalnu vlast. Lokalna vlast je ograničena na malo geografsko područje te se sastoji od gradova i općina. U Republici Hrvatskoj imamo 428 općina, 127 gradova i 21 županiju. Lokalna samouprava troši svoja sredstva na ostvarivanje potreba građana, a neki od poslova koji se financiraju su ekonomski poslovi, zaštita okoliša, zdravstvo, obrazovanje, kultura i sport i ostali slični poslovi. Općine i gradovi dobivaju svoje prihode iz vlastitih izvora (općinski porezi, naknade, pristojbe i ostalo), zajedničkih poreza i prihoda (porez na dobit i ostalo) i donacija iz državnog/županijskog proračuna. Republika Slovenija se dijeli na 212 općina i 11 gradskih općina. Lokalna samouprava prikuplja sredstva putem vlastitih prihoda (općinski porez) te donacijama iz državnog proračuna, odnosno fondova Europske unije. Predstavničko tijelo lokalne samouprave u Sloveniji je općinsko vijeće dok je izvršno tijelo župan. U Hrvatskoj su na lokalnoj razini predstavnici gradsko i općinsko vijeće, a izvršno tijelo je gradonačelnik, odnosno načelnik. Temeljni akt na lokalnoj razini obje države je statut kojeg donosi predstavničko tijelo lokalne jedinice. Provodeći analizu proračuna grada Samobora i Kranja u periodu od 2019.-2021. godine, zaključuje se kako grad Kranj ostvaruje veće prihode, a i rashode te time i bolji i kvalitetnije razvojne planove, iako su oba grada po veličini skoro ista te imaju skoro isto broj stanovnika.