Održivi gradovi su sve češća pojava u modernom svijetu. Dizanjem svijesti građana, a time i gradskih vlasti, uviđa se potreba za uvođenjem održivog razvoja i njegovih načela u svakodnevne živote. Neki gradovi su se zauzeli za osvajanje titule održivog i pametnog grada jer su vidjeli priliku pri stvaranju konkurentske prednosti, privlačenju investicija ili smanjivanjem troškova. Jedan od tih gradova je i Kopenhagen, koji je sudeći po provedenim studijama i izvještajima, ovaj trend počeo još 1990- ih godina. Cilj rada je prikazati i analizirati EU politike, održiva načela i teorije održivog grada kao i primjere dobre prakse jednog od pionira održivih gradova- Kopenhagena te ih usporediti i razmatrati kako potencijalne prilike za napredak grada Zagreba. Svrha je primijeniti i usporediti mogućnosti i prilike koje Zagreb posjeduje te ih implementirati u svoje buduće strategije. Zagreb je prema Kopenhagenu tek na početku svog zadatka. 2013. godine i ulaskom Hrvatske postrožila su se određena pravila u vidu očuvanja okoliša i kvalitete življenja. Zagreb je narednih godina izradio nekoliko strategija koje se fokusiraju na razvoj određenih sektora no njihova provedba je vrlo mala. U radu se razmatraju primjene načela održivog razvoja unutar gradova, odnosno kako je grad Kopenhagen uveo održiva načela i prakse koje mogu poslužiti i drugim gradovima poput Zagreba kao pozitivni primjeri prilagodbe zahtjevima koje okoliš, stanovništvo i ekonomija predstavljaju u 21. stoljeću. Koriste se metode benchmarking analize i metode deskripcije, metoda sinteze gdje se dovode zaključci i prijedlozi implementacije novih saznanja u području održivog grada. Rezultati rada ukazuju na prostor za napredak grada Zagreba u implementaciji održivih načela budući da se Zagreb nalazi na geografskom području koje pruža iznimno veliku mogućnost u korištenju obnovljivih izvora energije. Također, prema praktičnim primjerima koje je ponudio grad Kopenhagen utvrđeno je kako bi se velik dio provedenih projekata mogao primijeniti i na području Zagreba.