Sažetak | Diplomski rad analizira i modelira turističku potražnju u Republici Hrvatskoj. Obzirom na
značajnu ovisnost BDP-a Republike Hrvatske o prihodima od turizma u diplomskom radu se
istražuje kretanje broja noćenja i broja dolazaka te utjecaj broja dolazaka na broj zaposlenih u
Republici Hrvatskoj te na prosječnu neto plaću u Republici Hrvatskoj.
U radu su analizirana četiri regresijska modela; dva modela eksponencijalnoga trenda i dva
dvostruko logaritamska regresijska modela. Modelima trenda modelira se broj dolazaka u
razdoblju od 1954. do 2022., te broj noćenja u razdoblju od 1996. do 2022. godine. Nakon
procjene modela vrši se prognoziranje kretanja broja dolazaka i broja noćenja do 2030. godine.
Prvim kauzalnim regresijskim dvostruko logaritamskim modelom modelira se utjecaj ukupnog
broja turističkih dolazaka na broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Zbog velikog utjecaja
turizma na ukupnu ekonomsku situaciju države cilj analize je razumijevanje povezanosti broja
dolazaka i ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj te razumijevanje količine utjecaja
koju broj dolazaka ima na ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Posljednji procijenjeni
kauzalni regresijski model analizira utjecaj ukupnog broja dolazaka turista na prosječnu neto
plaću u Republici Hrvatskoj. Kroz sva četiri modela analizirana u radu nastoji se pružiti
kvantitativni uvid u turističku potražnju te utjecaj iste na dva odabrana pokazatelja ekonomske
situacije što daje relevantne informacije o povezanosti odabranih ekonomskih pokazatelja i
turizma.
Za potrebu izrade i analize prikupljeni su relevantni sekundarni podaci sa mrežne stranice
Državnog zavoda za statistiku. Podaci su prikupljeni za broj dolazaka, broj noćenja, broj
zaposlenih i iznos prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Rezultati statističke analize i
procijenjeni parametri interpretirani su, testirane su postavljene ekonomske hipoteze te izvedeni
zaključci o korištenim varijablama modela, provedeni su standardni ekonometrijski testovi te,
prepoznata su ograničenja dizajniranih modela te predložene smjernice za daljnja istraživanja.
Rezultati modela ukazuju na rast broja noćenja te broja dolazaka, ali i pozitivan utjecaj broja
dolazaka na broj zaposlenih i na prosječnu neto plaću u Republici Hrvatskoj. Ukupno 91,79%
promjena u broju dolazaka objašnjeno je modelom trenda broja dolazaka te je primijećeno
godišnje povećanje boja dolazaka za 3,522% dok procijenjeni broj dolazaka za 2023. godinu
iznosi 18.168.089,32 dolaska. Modelom trenda je objašnjeno 98,22% broja noćenja, a godišnja
stopa povećanja broja noćenja iznosi 4,02%.
Rezultati kauzalnih modela s druge strane ukazuju na znatno manju vezu među promatranim
varijablama. Zaključena je umjereno visoka ovisnost broja zaposlenih o broju dolazaka pri
čemu se 61,6110% promjena u broju zaposlenih može objasniti promjenama u broju dolazaka.
Dok je u drugom promatranom kauzalnom modelu utjecaj broja dolazaka na prosječnu neto
plaću gotovo isti i opisuje 61,82% promjena. Sami utjecaj broja dolazaka očituje se kao
povećanje od 7,98% u broju zaposlenih i 0,798% u prosječnoj neto plaći za svako povećanje u
broju dolazaka od 1%.
Rezultate analize potrebno je koristiti pažljivo imajući u vidu ograničenja u modelima. U dva
kauzalna modela korišten je smanjen broj opažanja. U oba modela broj opažanja je manji nego
broj opažanja u dva trend modela. Također u dva kauzalna modela promatran je utjecaj samo
jedne nezavisne varijable, što umanjuje pouzdanost modela, a s obzirom da na broj zaposlenih
i kretanje plaće utječe veći broj čimbenika koji nisu uključeni u modele. |