Otok Rab predstavlja najsjeverniji otok Republike Hrvatske koji ima mediteransku vegetaciju te je oko 35% cjelokupnog otoka prekriveno sa šumskim površinama. Nadalje, to je destinacija koja ima iznimnu turističku tradiciju. Navedeno se može potvrditi razvijenom specifičnom turističkom ponudom, rastućim interesom turista no i značajnim angažmanom za veliki dio lokalnog stanovništva – pogotovo kada je riječ o turizmu grada. Na otoku Rabu, kao i na drugim destinacijama koje su smještene uz more, ključnu ulogu imaju upravo gastronomski običaji odnosno tradicionalna receptura pripreme jela i prehrane. Lokacija ovog prekrasnog otoka je uvjetovala način prehrane koji se utemeljuje na morskim plodovima te mediteranskom okruženju. Nadalje, tradicionalni način života na otoku se oslonio prema ribarenju, morskim plodovima te poljoprivredi. Gastronomija kao dio turističke ponude može biti od velike važnosti za destinaciju s obzirom da je pažljivo razvijena. Gastronomija tipična za destinaciju utječe na odabir destinacije, pa čak i motivira sam posjet, budući da je gastronomski turizam sve više prepoznat kao način predstavljanja domaćih proizvoda i poticanja turističke potražnje. Prioriteti razvoja turizma do 2030. godine odnose se na uspostavu tržišne prepoznatljivosti i poželjnosti, diversifikaciju turističkih doživljaja i/ili iskustva, poboljšanje turističke infrastrukture te stvaranje socijalno poticajnog razvojnog okruženja. Novi turistički trendovi ističu rastuću razinu više generacijskih putovanja u svrhu potražnje za iskustvima u zajednici i ruralnom turizmu ispričanim kroz priču o lokalnoj hrani. Globalni turistički trendovi spojeni s novim obrascima ponašanja u turizmu hrane ističu značajnu ulogu koju će hrana igrati u oporavku destinacije i budućoj otpornosti.