Javni dug predstavlja iznose koje država pozajmljuje kako bi financirala deficite iz prošlih proračunskih razdoblja. Ukoliko su proračunski rashodi veći od prihoda, proračun će pokazivati deficit, a on se financira zaduživanjem. Najčešće se financira prodajom vrijednosnih papira uz obvezu otplaćivanja kroz određeni broj godina. Država se na tržištima natječe s ostalim zajmoprimateljima te pri tome plaća kamatu. Javni dug može se prema klasifikacijama podijeliti na državni i javni, unutarnji i vanjski, kratkoročni, dugoročni te srednjoročni, denominiran u domaćoj te stranim valutama, utrživ, neutrživ te s fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom. Visina javnog duga može izazvati razne scenarije gospodarskih posljedica. Ukoliko država ima povećanu potrošnju, potisnut će investicije u visini koju će odrediti financijsko tržište. Visok javni dug usporava gospodarski rast jer se akumulira dug umjesto kapitala. Kretanje javnog duga obično pokazuje negativan trend tijekom gospodarskih kriza koje zahtijevaju dodatna zaduživanja kako bi se financirali izvanredni rashodi. Pandemija COVID-19 izazvala je gospodarski pad kako na globalnoj razini, tako i u Republici Hrvatskoj, a istovremeno i negativan trend kretanja javnog duga koji je potrebno ublažiti različitim mjerama ovisno o mogućnostima te aktualnoj situaciji u gospodarstvu i javnim financijama države. Krajem 2020. godine visina javnog duga bila je 330 milijardi kuna, odnosno 88,7% BDP-a, što je povećanje od gotovo 16 postotnih bodova u odnosu na godinu prije pandemije.