U radu se analiziraju zelene infrastrukture u urbanim područjima odnosno na koji način one doprinose smanjenju emisija CO2 i ublažavanju klimatskih promjena. Sve je više stanovnika u urbanim područjima, a sve je manje svijesti o zaštiti okoliša, zelenim infrastrukturama i njihovom značenju. Za primjere dobre prakse primjene zelene infrastrukture mogu se uzeti Ljubljana, Amsterdam, Oslo, Beč i ostali europski gradovi. Svrha ovog završnog rada je kako u urbanim područjima implementirati zelene infrastrukture i na koji način osvijestiti ljude o ovoj problematici. Metodologije za proučavanje zelenih infrastruktura razlikuju se u odnosu na predmet interesa, a sam njihov doprinos očituje se u poboljšanju zdravlja ljudi i ostalim pozitivnim komponentama. Zbog višestruke uloge za zelene infrastrukture postoji sve veći interes gradova. U radu je provedeno istraživanje na 121 ispitanika iz različitih gradova u Hrvatskoj u cilju provjere znanja o zelenoj infrastrukturi te kako bi se saznalo zadovoljstvo istog u mjestu u kojem žive. Zaključno analiza pokazuje da polovica ispitanika poznaje značenje zelenih infrastruktura te je većina istaknula kako njihovo mjesto djelomično primjenjuje elemente zelene infrastrukture. Također istraživanje dokazuje da bi se ispitanici više kretali kada bi postojalo više zelenih površina kao što su urbani parkovi, pješačke/biciklističke staze, površine za sport i rekreaciju. Opće je poznato da kretanje pozitivno utječe na čovjekovo zdravlje. Može se zaključiti da su zelene infrastrukture vrlo važne jer utječu na smanjenje klimatskih promjena i poboljšanje kvalitete života.