U ovome radu pojam Internet aktivizma odnosno haktivizma razmatra se u širem kontekstu kroz proces kombinacije starijih društveno-aktivističkih ideja i novog tehnološkog okruženja. Cilj ovog završnog rada je objasniti, opisati i analizirati pojam haktivizma te upitnost etičnosti istoga, te odgovoriti na pitanje „Jesu li haktivisti kriminalci ili ne?“. Klasični hakeri najčešće djeluju iz osobne koristi dok haktivisti svoje aktivnosti provode kako bi skrenuli pažnju na određene probleme, društvene, ekonomske ili socijalne. Oni izražavaju svoje nezadovoljstvo te potiču promjene u društvu. Uz razne vrste hakera koji postoje, također postoje i razne vrste hakerskih napada koji postaju sve složeniji. Etičnost ovih radnji je često upitna zbog štete koju mogu prouzročiti. Smatra se da dobra namjera ne može opravdati kriminalno djelo. Najpopularnije haktivističke skupine u svojem djelovanju koriste upravo takve napade te je moguće uvidjeti kako uz takvo nešto prenose svoje poruke i ideologije. Razni zakoni pokušavaju spriječiti rad hakera, ali time i rad haktivista te se postavlja pitanje: „Da li zakoni pomažu svima ili osobe haktiviste stavljaju u opasnost oduzimajući njihova prava. Zakoni često nisu usklađeni s brzim promjenama te postoji stalna debata o tome jeli iste zakone treba postrožiti ili ih treba učiniti fleksibilnijima kako bi se omogućila sloboda izražavanja. Na ova pitanja i niz drugih upravo ovaj rad pokušava iznaći odgovore.