Mediteranska prehrana postala je sinonim za zdrav život već 60-ih godina 20. stoljeća kada je Ancel B. Keys svojim istraživanjem povezao zdravlje sa prehranom i načinom života. Studija sedam zemalja rezultirala je otkrićem pozitivne veze između zdravlja i prehrambenih navika stanovništva na području Mediterana te je postala podloga za ostala istraživanja i nastanak piramida mediteranske prehrane. Do danas su predstavljene tri verzije piramide mediteranske prehrane koje su uređene na način da odražavaju trenutne situacije u svijetu uz mogućnost prilagodbe socio-kulturološkim razlikama. U prvoj verziji piramide iz 1993 godine naglasak je stavljen na pozitivni utjecaja takvog obrasca prehrane na zdravlje, dok je u drugoj verziji uvedena dimenzija kulture i života koji mediteransku prehranu 2010. godine stavljaju na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Kako se danas sve više govori o održivome razvoju i važnosti održivosti prehrambenog sustava, tako je nastala treća verzija mediteranske prehrane (2020.godine) obogaćena upravo ovim elementom te se ona smatra najodrživijom. Blagodati mediteranske prehrane na zdravlje su mnogobrojni i odavno poznati, a neki od najvažnijih jesu smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti, infarkta, dijabetesa, pretilosti te svih bolesti koji se povezuju sa prehranom i općenitim načinom života pojedinca.