Nezaposlenost mladih definira stanje u kojem osoba želi raditi, te aktivno traži posao, ali ga nije u mogućnosti naći. Na razini Europske unije, nezaposlenost mladih mjeri se do 25. godine života. Republika Hrvatska nalazi se iznad prosjeka Europske Unije po stopi nezaposlenosti mladih što ima utjecaj na ekonomske faktore u smislu gospodarstava, ali i psihološke, te socijalne faktore svakog pojedinca. Podjela nezaposlenosti prema trajanju i faktorima koji utječu na nju, sugerira da u svakom gospodarstvu postoji određena stopa nezaposlenosti koja može biti dobrovoljna. Svakako, nezaposlenost predstavlja ekonomski gubitak jer predstavlja neiskorišteni ljudski kapital, te je vrlo važno pravovremeno donijeti preventivne politike i mjere. Porast nezaposlenosti mladih na razini Europske unije predstavlja veliki izazov i od nužne je važnosti za budućnost Europe obzirom na demografske izazove i pad broja mladog stanovništva. Na razini Europske unije, ali i na nacionalnoj provode se aktivne i pasivne mjere zapošljavanja gdje se financijski potiče poslodavce na zapošljavanje mladih i/ili se mladi ljudi educiraju kroz ponuđene programe kako bi stekli potrebne vještine i iskustvo. Prema istraživanju provedenom u ovom radu, Republika Hrvatska bilježi visoku stopu nezaposlenosti mladih, neovisno o stupnju obrazovanja. Anketirani ispitanici sugeriraju kako je visoka stopa posljedica neadekvatnog obrazovnog sustava i manjka praktične obuke, ali i stanja na tržištu rada u vidu minimalne plaće, te zakona i propisa koji omogućuju zapošljavanje na ugovor na određeno. Stabilnost radnih mjesta, kvalitetniji obrazovni sustav i više praktične obuke ključ su za prevenciju nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, ali i na razini Europske unije.