Temeljna pitanja kojima se bavi mikroekonomija je kako na tržištima na kojima su resursi ograničeni maksimalno zadovoljiti potrošače koji zadovoljene svojih potreba postižu konzumirajući proizvode na tržištu u nekom određenom vremenu. Svijet tržišnog gospodarstva je u oskudici. Potrošači, ali i proizvođači pokušavaju i glavni im je cilj da iz tog svijeta oskudice izvuku maksimalnu korist. Na konačno zadovoljenje potreba potrošača na tržištu utječu mnogi vanjski i unutarnji čimbenici. Svaki potrošač će prema svojim kriterijima odabrati ono dobro koje mu daje maksimalno zadovoljstvo, ali isto tako i korist koju je on tražio kada se odlučio pojaviti na tržištu dobara. Jednostavno pravilo kojim se služe svi potrošači je izjednačavanje graničnih korisnosti po jedinici cijene. U određenom razdoblju potrošač postiže ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je ono stanje u kojoj potrošač ima istu razinu marginalne (granične) koristi po jedinici novca utrošenog na bilo koje dobro koje se nalazi na tržištu. Krivulja indiferencije je ona krivulja koja označava sve kombinacije tržišnih košara koje nekom potrošaču na tržištu u određenom trenutku osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva. Mapom indiferencije naziva se skup krivulja indiferencije koji opisuje sklonosti pojedinca na tržištu u određeno vrijeme. Svaka krivulja indiferencije na mapi prikazuje tržišne košare prema kojima je potrošač indiferentan. Isto tako ako potrošač odluči može neki proizvod na tržištu zamjeniti nekim supstitutom jer je možda cjenovno isplativije, a pruža mu jednako zadovoljstvo u tom trenutku. Potrošači kupuju dobra jer kupnjom svakog od poželjnih dobara podižu razinu svog blagostanja, što znači da ih kupnja čini zadovoljnijim potrošačem. Probitak potrošača govori o tome za koliko se na ukupnoj razini podiglo blagostanje zbog te mogućnosti kupnje na tržištu. To je zapravo razlika između visine cijene koju je odlučio platiti pojedinac za dobro na tržištu i stvarne cijene nekog dobra koje je on zacrtao kao željeno.