| Sažetak | S obzirom na dinamične demografske promjene, u pitanje se dovodi održivost mirovinskih sustava, kako Republike Hrvatske, tako i Republike Slovenije. Sama održivost mirovinskih sustava ovisi o nizu čimbenika. Neki od tih čimbenika su razvijenost države, kao i njen bruto domaći proizvod, broj stanovnika, javna potrošnja i visina proračuna opće države, zatim visina mirovina, omjer radno aktivnog stanovništva i umirovljenika, kao i sama organizacija mirovinskog sustava, te njeni zakoni i institucije. Cilj ovoga diplomskog rada je analizirati mirovinske sustave Republike Hrvatske i Republike Slovenije, njihove mirovinske stupove i reforme, te koliko su oni zapravo održivi. Kako bi se to što adekvatnije izvelo, niz faktora je stavljeno u usporedbu, kako bi se jasnije predočila slika o trenutnom stanju mirovinskih sustava promatranih država. Što se samih rezultata istraživanja tiče, obje države iako imaju generalno slične mirovinske sustave, Republika Slovenija ima viši standard života nego Republika Hrvatska, zajedno dijele problem starenja stanovništva i velikog broja umirovljenika, što navodi do toga da im mirovinski sustavi nisu održivi na dugoročni period, te će zahtijevati nove mirovinske reforme. |
